'AI mora uzeti u obzir dobrobit čovjeka – ne samo materijalnu, nego i intelektualnu i duhovnu', poručio je papa Lax XIV. u poruci sudionicima drugog izdanja Rimske konferencije o umjetnoj inteligenciji, koju je u Vatikanu okupila Sveta Stolica, zajedno s čelnicima Silicijske doline i akademicima sa sveučilišta Harvard i Stanford.

U govoru je upozorio da 'nijedna generacija do sada nije imala tako brz i golem pristup informacijama kao naša putem AI-ja', ali i podsjetio da 'pristup podacima – ma koliko opsežan – ne treba zamijeniti s inteligencijom'.

Lav XIV. posebno se osvrnuo na utjecaj umjetne inteligencije na djecu i njihov razvoj. 'Dobrobit društva ovisi o tome hoće li djeca dobiti priliku razviti darove i sposobnosti koje im je Bog dao', poručio je, upozorivši na moguće posljedice za njihov intelektualni i neurološki razvoj.

'Čovjek nije algoritam'

U odvojenom obraćanju talijanskim biskupima ranije ovog tjedna, papa je rekao da AI, biotehnologija, digitalno gospodarstvo i društvene mreže 'duboko mijenjaju našu percepciju i iskustvo života' te upozorio na rizik da se ljudsko biće svede na 'skup funkcija, automatizama i simulacija'. 'Čovjek nije algoritamski sustav. On je biće odnosa, stvorenje, misterij', rekao je.

Papa Lav XIV. u više je navrata jasno istaknuo da će naslijediti pristup pokojnog pape Franje, koji je često govorio o etici tehnologije i nužnosti zaštite ljudskog dostojanstva u digitalnom dobu. Ime je preuzeo po papi Lavu XIII., koji je krajem 19. stoljeća vodio Katoličku crkvu kroz industrijsku revoluciju i izdao povijesnu encikliku u kojoj je podržao pravo radnika na pravednu plaću i sindikalno udruživanje.

'U naše vrijeme, Crkva svima nudi svoje socijalno učenje kao odgovor na novu industrijsku revoluciju i razvoj umjetne inteligencije, koji predstavljaju nove izazove za obranu dostojanstva, pravde i rada', poručio je u govoru u svibnju.

Rim kao etički korektiv Silicijske doline

Ovogodišnja konferencija održana je u osvit politički osjetljivog trenutka, kada umjetna inteligencija obećava revoluciju u znanosti, produktivnosti i zdravstvu, ali istodobno izaziva strah zbog gubitka radnih mjesta, širenja dezinformacija, klimatskih učinaka, digitalnog nadzora i razvoja autonomnog oružja.

Lav XIV. upozorio je da je AI već korišten u 'pozitivne i plemenite svrhe', primjerice za promicanje jednakosti, ali i da se njime može manipulirati radi osobne koristi, širenja sukoba i agresije.

Dok Vatikanska poruka nema zakonsku težinu, ona sve više postaje moralni orijentir u globalnoj debati. Vatikan je 2020. inicirao 'Rimsku deklaraciju o AI etici' – dokument koji su potpisale i tehnološke kompanije poput IBM-a, Microsofta i Qualcomma. Papa Franjo je dvije godine kasnije pozvao na međunarodni sporazum o regulaciji AI-ja, kako bi se spriječila 'tehnološka diktatura'. U 2024. postao je i prvi papa koji je sudjelovao na sastanku G7, gdje je iznio etički okvir za razvoj umjetne inteligencije.

Lav XIV. sada nastavlja taj smjer, pozivajući tehnološke lidere da razvijaju AI uz priznanje i poštovanje onoga 'što je jedinstveno i neponovljivo u ljudskoj osobi'.

Konferencija je uključivala okrugle stolove o etici i upravljanju umjetnom inteligencijom, a među sudionicima su bili visoki vatikanski dužnosnici, uključujući nadbiskupe Vincenza Pagliju i Edgara Peñu Parru, te predstavnici vodećih AI tvrtki poput Googlea, OpenAI-ja, Anthropica, Mete, IBM-a i Palantira.