Međutim, još istog dana, suprotno očekivanjima članova žirija, u kojem je bio i Dinamov predsjednik Zvonimir Boban, navijači Modrih, ali i ostatak javnosti, okrenuo je 'palac dolje'.

Sada se o cijelom ovom projektu, za kojeg je čak i premijer Andrej Plenković rekao 'ne', odnosno najavio novi natječaj, raspiao ugledni talijanski list La Gazzetta dello Sport.

Projekt potpisuje talijanski studio VG13. Boban ga podržava: 'Bit će to jedinstven i ikoničan stadion'. Premijer: 'Pokušat ću sve poništiti'

Kod nas su stadioni povijesni problem koji bi napokon trebao biti riješen u sklopu projekta za Euro 2032. No ni drugdje situacija nije ništa jednostavnija. Posljednji slučaj koji je izazvao veliku pozornost dogodio se u Hrvatskoj, a uključuje dvojicu Talijana i, posredno, prijatelja talijanskog nogometa Zvonimira Bobana, bivšeg igrača Milana i aktualnog predsjednika Dinama.

U središtu priče javni je natječaj za novi stadion u glavnom gradu. Pobijedio je talijanski studio VG13, i to jednoglasnom odlukom žirija, no natječaj bi mogao biti poništen čak i odlukom Vlade. Barem je to obećao hrvatski premijer, u naletu populizma i suverenizma, kako piše Francesco Merlo u Repubblici. Kako god se okrene, riječ je o ružnoj priči.

Jednoglasna odluka žirija

Sve je počelo raspisivanjem natječaja za novi stadion koji bi 2030. trebao zamijeniti povijesni Maksimir. Projekt financiraju država i Grad, svatko s po 50 posto. Međunarodnom žiriju pristiglo je 88 prijedloga iz 20 zemalja. Dana 24. rujna jednoglasno je odabran rad dvojice mladih talijanskih arhitekata, Tommasa Fantinija i Alberta Rossija iz studija VG13.

Žiri su činili arhitekti Chas, Perović, Fabijanić, Plejić, koji mu je bio na čelu, te Roth-Čerina. U njemu su bili i Boban, koji je radio na kandidaturi za Svjetsko prvenstvo 2026. dok je bio u FIFA-i, ministar sporta Tonči Glavina i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

'Remek-djelo'

Predsjednik žirija Plejić o projektu je govorio biranim riječima: 'Remek-djelo svjetske arhitekture, ne samo sportske. Bit će na razini ostvarenja poput operne kuće u Sydneyju ili Centra Pompidou u Parizu' — građevina koje u početku nisu bile shvaćene, ali su poslije postale slavljene.

Prema Bobanovim riječima, 'nastat će jedinstven i ikoničan stadion, drukčiji od svih novih stadiona u svijetu'. Projekt čuva identitet Maksimira, ali ga prenosi u suvremeno doba. Stilom podsjeća na suprematizam Kazimira Maleviča, jednog od najvećih umjetnika ruske avangarde prošlog stoljeća. Taj je pokret progonio Lenjinov režim, a njegovi su umjetnici smatrali da umjetnost ne treba oponašati prirodu, nego se od nje odmaknuti. To nema nikakve veze s ideološkim suprematizmom.

Proračun

Projekt dvojice Talijana još treba doraditi. Žiri je predložio nekoliko izmjena vezanih uz zaštitu kutova stadiona kako bi se tijekom utakmica spriječio ulazak vjetra i hladnoće. Riječ je o detaljima. Standardi udobnosti vrlo su visoki, a predviđena su i grijana sjedala.

Kad se riješe ta pitanja, slijedi izrada izvedbenog projekta. Proračun ne bi smio premašiti 250 milijuna eura jer je riječ o jednostavnom stadionu s čeličnim krovom i betonskom konstrukcijom. Ideja je stvoriti lijep i racionalan model za buduće stadione u svijetu.

Zaokret Vlade

Trebao bi, dakle, uslijediti izvedbeni projekt. No početak radova, planiran za lipanj 2027., zasad je vrlo neizvjestan. Nije sigurno ni hoće li se rokovi poštovati. Projekt su zaustavile tri žalbe. Zanimljivo je da je prva stigla upravo od Vlade koja je uložila novac u projekt.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, političar desnog centra i zagovornik europske integracije, iznenada je potpuno promijenio mišljenje: 'Pokušat ćemo pravno poništiti natječaj.'

'Ljudi...'

Razlog? Prema Plenkoviću, ljudima se takav stadion možda ne bi svidio. Potreban je drukčiji dizajn. Riječ je, naravno, o neuvjerljivom izgovoru: političar je iskoristio prosvjed dijela lokalnih arhitekata, iznenađenih — ako ne i razočaranih — time što su prednost dobili strani kolege, te spremnih učiniti sve kako bi natječaj propao.

Na društvenim mrežama traje kampanja ocrnjivanja talijanskog projekta, iako je i predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac stala u obranu Fantinija i Rossija. U međuvremenu je sve zaustavljeno.