Na mjestu na kojem je prije dva tjedna spušten zastor nad zimskim olimpijskim igrama, u petak su svečano otvorene 14. zimske paraolimpijske igre na kojima će sudjelovati rekordnih 655 parasportaša iz 55 zemalja svijeta, među kojima i petero hrvatskih predstavnika - Dino Sokolović, Lucija Smetiško te Karla Kordić i njezin brat Petar u paraalpskom skijanju, te Bruno Bošnjak u parasnowboardu.

Prvi put u povijesti paraolimpijske igre su otvorene na mjestu koje se nalazi na popisu UNESCO-ve svjetske baštine. Na ovim se Igrama slavi i 50. obljetnica prvih zimskih POI održanih u Švedskoj, kao prekretnica, koja naglašava desetljeća napretka i rušenja barijera.

Kreativna tema ceremonije je bio "Život u pokretu". To je počast životu kao promjeni i transformaciji, inspiriran jezikom umjetnosti i njegovom jedinstvenom sposobnošću tumačenja suvremene stvarnosti koja se stalno mijenja. Pristup koji redefinira način na koji razumijemo invaliditet poticanjem novog sklada između pojedinaca i njihove okoline. Pokret nije samo atletski, već kretanje života, transformacija, energija, odnos između umjetnosti i sporta, pojasnio je umjetnički direktor Alfredo Accatino.

U središtu priče bio je zajednički život, prava, poštovanje i raznolikost, s idejom da se svijet mora prilagoditi ljudima i njihovim identitetima. Nije to biti slavlje "raznolikosti" kao iznimke, već prepoznavanje temeljne jednakosti koja je obogaćena razlikama i stvara nove mogućnosti za raspravu, osvješćivanje i sudjelovanje.

Pozornica je u Areni zauzimala cijelu površinu poda, a njezin oblik inspiriran je refleksijama koje stvara kap vode koja pada. Primarna bit zimskih sportova. Prostor u kojem su ljudi zaista u središtu: s invaliditetom i bez njega, tijelima i pričama, svi su dijelili pozornicu kako bi potvrdili da vrijednost svake osobe nije definirana stanjem, već njihovom zajedničkom pripadnošću čovječanstvu.

Ceremonija nije bila samo sportska proslava, već kulturni manifest koji ima za cilj ostaviti nasljeđe uključivosti i otpornosti budućim generacijama. Kroz suvremeni jezik i dojmljive izvedbe, ceremonija je prikazala dinamičnu Italiju spremnu dočekati svijet, pretvarajući veronski amfiteatar u jednu od najikoničnijih "ljepota" ovog izdanja Igara.

Domaćini naglašavaju moć sporta kao pokretača društvene evolucije, nudeći viziju u kojoj se arhitektonske i mentalne barijere prevladavaju umjetničkim izražavanjem i strašću sportaša.

Jedan od vrhunaca svake svečanosti otvaranja OI ili POI je svakako svečani defile sportaša. U Veroni su u njemu nažćalost, sudjelovali sportaši iz samo 28 od 55 zemalja. Sedam zemalja je odustalo od svečanosti iz političkih razloga. Kako je objavio IPC, Ukrajina, Češka, Estonija, Finska, Latvija, Litva i Poljska nisu poslale svoje sportaše iz protesta što je Rusiji i Bjelorusiji dopušten nastup pod nacionalnim simbolima i himnom.

Nekoliko zemalja, također nije poslali svoje sportaše na ceremoniju otvaranja, iako nisu izravno navele da je to zbog sudjelovanja Rusije na igrama. Dio zemalja odustao je od ceremonije zbog natjecanja zakazanih za sljedeće jutro.

Budući da mnoge delegacije nisu poslale sportaše na ceremoniju, IPC je odlučio da će zastave nositi volonteri, a ne sportaši. Hrvatsku su na svečanosti predstavljali alpinci Lucija Smetiško i Dino Sokolović, te treneri Luka Dobrinić i Dario Maravić.

Svečanost su bojkotirali i brojni političari i delegacije. U znak solidarnosti s Ukrajinom hrvatska Vlada je koncem veljače donijela odluku kako predstavnici Vlade neće sudjelovati na ceremoniji otvaranja, s obzirom da je Međunarodni paraolimpijski odbor na navedenim Igrama odlučio dopustiti nastup sportašima iz Rusije i Bjelorusije pod nacionalnim obilježjima.

S druge strane predsjednik RH Zoran Milanović je imenovao predstojnika Ureda Orsata Miljenića kao njegovog izaslanika na svečanosti otvaranja. Uz predstojnika Ureda predsjednika Republike, na otvaranju 14. ZPOI sudjelovao je i Tomislav Paškvalin, povjerenik Predsjednika Republike za sport.

Milanović je u svom današnjem priopćenju naveo kako smatra da hrvatske sportašice i sportaši – kako olimpijci, jednako tako i paraolimpijci - zaslužuju podršku hrvatskih institucija na tako važnim međunarodnim natjecanjima jer oni na sportskim borilištima zastupaju i brane ime Republike Hrvatske.

U službenom dijelu programa predsjednik Zaklade Milano Cortina 2026 Giovanni Malago je istaknuo kako je "poruka mira Paraolimpijskih igara značajnija i važnija nego ikad. Ne možemo zanemariti činjenicu da se ove Igre održavaju u duboko podijeljenom vremenu, rastrganom ratom, boli i patnjom, u jednoj od najdramatičnijih prekretnica našeg vremena," istaknuo je Malago.

"Paraolimpijske igre predstavljaju izvanrednu priliku za transformaciju društva, za stvaranje istinski uključive zemlje i, prije svega, za poticanje kolektivnog promišljanja o invaliditetu i uključivosti u javnoj svijesti," dodao je.

Predsjednik IPC-a Andrew Parsons je istaknuo kako će "ove Zimske igre odati počast našoj prošlosti, slaviti našu sadašnjost i oblikovati uključiviju budućnost.".

"Paraolimpijske igre danas su najinkluzivniji sportski događaj na svijetu. Kada su se prve održale u Rimu 1960. godine, zahvaljujući radu Sir Guttmanna i dr. Antonija Maglia, sportaši se nisu natjecali za pljesak ili naslove, već kako bi pokazali jednostavnu i snažnu istinu: da je ljudski potencijal beskonačan," istaknuo je nakon čega je talijanski predsjednik Sergio Mattarella i službeno otvorio Igre.

Uslijedilo je podizanje paraolimpijske zastave, himna, te polaganje prisege koju su položili Martina Vozza, Jacopo Luchini (sportaši), Danny Gerardini i Luigi Confortola (tehničari i službene osobe).

Tijekom ceremonije otvaranja, dva kotla smještena kod Arco della Pace u Milanu i na Piazza Dibona u Cortini d'Ampezzo ponovno su upaljena, baš kao i nedavno za vrijeme svečanosti otvaranja Zimskih olimpijskih igara.

Bebe Vio bila je posljednja nositeljica baklje na ceremoniji otvaranja u Veroni. Istovremeno, u Milanu i Cortini d'Ampezzo, posljednji nositelji baklje bili Gianmaria Dal Maistro i Francesca Porcellato.

Svečanost su obogatili i brojni gostiju odabranih zbog njihove povezanosti s inovacijama i prevladavanjem ograničenja.

Na pozornici su se izmjenjivali ​​mladi glasovi Mimi Caruso i Roba, posljednja dva pobjednika X Factora. Legendarni bubnjar grupe Police, Stewart Copeland, udahnuo je život snažnom ritmičkom dijalogu zajedno s bubnjarom s invaliditetom i mladim glazbenikom iz Verone, a soundtrack je upotpunila i elektronička grupe Meduza i skladateljski genij grupe Dardust.

Nastupio je i Miky Bionic, prvi DJ na svijetu s bioničkom rukom, čija se prisutnost savršeno uklopila u poruku tehnologije koja je stavljena u službu umjetnosti i života u pokretu.