Na Facebooku je objavio poduži status u kojem nije stao ni na stranu sindikata ni na stranu uprava, nego je problem postavio puno šire.

'Grad stoji, a svi su u pravu. Samo je jedan uvijek kriv', započeo je Bangoura, aludirajući na građane koji na kraju, kroz cijene usluga, poreze i druga davanja, financiraju cijeli sustav.

Usporedio plaće radnika i uprave

Bangoura se pritom pozvao na podatke koje je Zagrebački holding objavio uoči štrajka. Prosječna isplaćena neto plaća sa stalnim dodacima za vozača autobusa ili tramvaja u ZET-u u srpnju 2026. iznosila je 1.992,12 eura, dok je prosječna neto plaća komunalnog radnika u Čistoći iznosila 1.650,61 euro. Index

Za usporedbu, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u srpnju iznosila je 1.540 eura, dok je medijalna bila 1.346 eura. Državni zavod za statistiku

Bangoura je zatim povukao paralelu s primanjima čelnih ljudi Holdinga. Predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivan Novaković ima osnovnu bruto plaću od 6.800 eura, dok članovi Uprave Miljenko Hrman i Dubravko Karačić imaju po 6.450 eura bruto. Prema javno dostupnim podacima, imaju i dodatak za godine staža te pravo na službeni automobil 24 sata dnevno. Index

'Vozač koji vozi tramvaj u pet ujutro? Čovjek koji ti u šest diže kantu? Ili onaj tko je smislio sustav u kojem je za svaki problem rješenje bilo zaposliti još nekoga, pa se onda čudimo da je skupo?', napisao je Bangoura.

Broj zaposlenih rastao je posljednjih godina

U statusu se osvrnuo i na broj zaposlenih u Holdingu. Prema godišnjem izvješću, Zagrebački holding d.o.o. je 2023. imao 4.806 zaposlenih. Zagreb Podaci za 2024. pokazuju 5.138 zaposlenih, dok poslovne baze za 2025. navode 5.357 zaposlenih. CroBIZ

To znači da je broj zaposlenih u matičnom društvu u tom razdoblju rastao, iako se brojke razlikuju ovisno o godini i izvoru te ne treba ih miješati s ukupnom Grupom Zagrebački holding, koja uključuje i ovisna društva.

'Dogovaraju se dvije strane, a plaća treća'

Bangourina glavna poruka nije bila da radnici ne zaslužuju veće plaće.

'Nemam ništa protiv čovjeka koji traži veću plaću. Imam nešto protiv sustava u kojem se dogovaraju dvije strane, a plaća treća, koja nije bila ni pozvana za stol', napisao je.

U nastavku se obrušio na širi javni sustav i prioritete države, navodeći medicinske sestre, policajce, učitelje i suce kao zanimanja bez kojih društvo ne može funkcionirati.

Njegovu tvrdnju da je problem manje u samoj veličini javnog sustava, a više u načinu raspoređivanja ljudi i novca, sažeo je rečenicom:

'Ne nedostaje nam sestara, policajaca, učitelja, sudaca koji bi presudu donijeli dok si još živ. Ne nedostaje nam savjetnika, povjerenstava, agencija i onih koji koordiniraju koordinatore.'

Završio žestokom porukom

Bangoura je status zaključio kritikom javnih prioriteta i tema koje, prema njegovu mišljenju, često potpuno potisnu ozbiljnije probleme.

'Država ne opstaje na povjerenstvima. Država se drži na pet stupova. Na onome tko te čuva, tko te liječi, tko ti sudi, tko te brani i tko ti uči dijete', poručio je.

Na kraju je ironično dodao da su građanima često važnije rasprave o stadionima, cijenama i tome drži li Slaven Bilić ruku na srcu tijekom himne nego problemi funkcioniranja sustava.