Smanjenje onečišćenja zraka u New Yorku povezano je s boljim rezultatima male djece na testovima kognitivnog razvoja, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Columbia. Tijekom više od dva desetljeća pratili su izloženost trudnica onečišćujućim tvarima i razvoj njihove djece, a rezultati upućuju na to da koristi od čišćeg zraka mogu obuhvatiti i razvoj mozga u najranijoj dobi.

Istraživanje je obuhvatilo više od 1100 djece iz siromašnijih četvrti sjevernog Manhattana i Bronxa. Njihov kognitivni razvoj procjenjivan je u dobi od jedne, dvije i tri godine, dok su znanstvenici pratili promjene u kvaliteti zraka i izloženosti majki onečišćenju tijekom trudnoće.

Frederica Perera, profesorica emerita i istraživačica sa Sveučilišta Columbia, objasnila je za The Guardian da su testovi obuhvaćali pamćenje, osjetilnu percepciju, rješavanje problema i komunikacijske sposobnosti. Djeca su, među ostalim, trebala prepoznavati i sparivati oblike te slagati kocke, a ispitivalo se i razumijevanje govora i jezika.

'U prvim godinama istraživanja izvijestili smo o značajnim povezanostima između prenatalne izloženosti onečišćenju zraka i učinaka na neurorazvoj djece. To su bile loše vijesti', rekla je Perera.

Onečišćenje se smanjivalo, a rezultati djece poboljšavali

Tijekom razdoblja istraživanja kvaliteta zraka u New Yorku znatno se poboljšala, dijelom zahvaljujući mjerama za smanjenje emisija iz prometa i grijanja zgrada. Propisi su pridonijeli smanjenju emisija iz gradskih taksija, postupno se napuštala uporaba teških loživih ulja za grijanje, a u gradskim autobusima počela su se koristiti čišća goriva.

Između 1998. i 2016. prosječne godišnje koncentracije finih lebdećih čestica PM2.5 na adresama trudnica smanjile su se za 32 posto, a dušikova dioksida (NO2) za 30 posto. Izloženost policikličkim aromatskim ugljikovodicima, skupini štetnih spojeva koji nastaju izgaranjem, smanjila se za 60 posto između 1998. i 2020. godine.

Znanstvenici su zato željeli utvrditi prati li poboljšanje kvalitete zraka i napredak u rezultatima testova dječjeg razvoja.

'Bismo li s vremenom uočili povezanost između poboljšanja kvalitete zraka i boljih rezultata male djece na testovima mentalnog razvoja?', upitala je Perera za Guardian. 

Rezultati su pokazali da su se rezultati djece poboljšavali usporedno sa smanjenjem onečišćenja. Povezanost je bila osobito izražena u dobi od dvije i tri godine te u razdobljima u kojima je onečišćenje zraka brže opadalo.

Istraživači su pritom uzeli u obzir i druge čimbenike koji mogu utjecati na razvoj djece. U promatranom razdoblju smanjio se udio djece koja su živjela s pušačem, s 34 na 18 posto, dok je udio majki koje su završile srednju školu porastao za devet postotnih bodova.

Iako ti čimbenici također mogu utjecati na razvoj, povezanost između smanjenja onečišćenja i boljih rezultata ostala je vidljiva i nakon statističkog prilagođavanja za više mogućih utjecaja.

Koristi od čišćeg zraka bilježe se i drugdje

Nalazi iz New Yorka pridružuju se sve većem broju istraživanja koja upućuju na to da se onečišćenje zraka može smanjiti javnim politikama te da takve mjere mogu donijeti mjerljive zdravstvene koristi.

U Londonu je uvođenje zone ultraniskih emisija bilo povezano s poboljšanjem zdravlja dječjih pluća i smanjenjem broja djece s klinički narušenom plućnom funkcijom. Zabilježeno je i smanjenje godišnjeg trenda hitnih bolničkih prijema odraslih za tri posto, pri čemu je pad za srčane probleme iznosio osam posto, a za respiratorne probleme šest posto. Nakon uvođenja zone čistog zraka u Bradfordu, na zapadu Engleske, broj posjeta liječnicima opće prakse zbog srčanih i respiratornih tegoba smanjio se za približno 25 posto.

Ipak, poboljšanje kvalitete zraka ne znači da je preostalo onečišćenje bezopasno. Perera je upozorila da se rezultati ne smiju tako tumačiti.

'Ne možemo zaključiti da su sadašnje razine onečišćenja zraka sigurne za neurorazvoj sve djece', naglasila je.

Znanstvenici pozivaju na odlučnije mjere

Perera smatra da je za daljnje smanjenje onečišćenja potrebno odlučnije političko vodstvo. Mjere za čišći zrak mogu izazvati prijepore i postati predmet političkih podjela, no istraživanja pokazuju da mogu donijeti konkretne koristi.

'Potrebno nam je više istraživanja poput našeg kako bismo povećali svijest javnosti o vrijednosti politika za čist zrak i klimu te potaknuli donositelje odluka na djelovanje', rekla je za Guardian.

Argument za takve mjere nije samo zdravstveni nego i ekonomski. Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš i Koalicije za klimu i čisti zrak, objavljenom u rujnu 2026., zajedničko djelovanje protiv onečišćenja zraka i klimatskih promjena moglo bi donijeti oko 15 dolara gospodarskih koristi za svaki uloženi dolar.

Izvješće pritom obuhvaća 25 mjera u sektorima poput energetike, industrije, prometa, poljoprivrede i grijanja. Procjena koristi uključuje i tržišne učinke, poput nižih troškova liječenja i veće produktivnosti, ali i šire društvene koristi, među kojima su dulji i zdraviji životni vijek.