'Izgubljene mreže, parangali i drugi ribolovni alati godinama ostaju u moru nastavljajući nekontrolirano loviti ribu, rakove, kornjače i druge morske organizme. Osim što ugrožavaju morski život, oštećuju osjetljiva staništa i predstavljaju značajan izvor plastičnog onečišćenja mora', upozorava WWF Adria u priopćenju.

Navode i da su dva člana njihova tima, Patrik Krstinić i Hrvoje Čeprnja, uspješno završili edukaciju i stekli međunarodno priznati certifikat za uklanjanje ghost geara iz mora.

Ističu i da je - iako se često doživljava kao akcija čišćenja podmorja, uklanjanje ghost geara daleko složeniji i zahtjevniji zadatak. Ribolovni alat može biti zapetljan za razna morska staništa, stijene ili olupine, a neadekvatnim pristupom tijekom izvlačenja može se uzrokovati dodatna šteta za ekosustav, pojašnjava WWF Adria.

Zbog toga su za ovakve intervencije potrebni posebno educirani ronioci koji znaju procijeniti stanje na terenu, prepoznati potencijalne rizike, odabrati odgovarajuću metodu uklanjanja te osigurati da se alat izvuče na siguran način, uz najmanji mogući utjecaj na okoliš.

'Ghost gear jedan je od najopasnijih oblika morskog otpada jer nastavlja nanositi štetu godinama nakon što završi u moru. Njegovo uklanjanje nije samo pitanje ronilačkih vještina, već zahtijeva specifična znanja o vrstama ribolovnog alata, procjeni rizika i metodama izvlačenja kako bismo spriječili dodatna oštećenja staništa. Ovo je važan korak jer sada i unutar WWF Adrije imamo dodatna znanja i kapacitete za sudjelovanje u ovakvim akcijama za jačanje zaštite Jadranskog mora', izjavio je Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode.