Tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci većina sobnih biljaka na balkonu ili terasi doslovno procvjeta. Izobilje prirodnog svjetla, strujanje svježeg zraka i prirodna vlažnost potiču bujan rast i stvaranje novih listova. No, s dolaskom jeseni stiže trenutak za povratak u zatvoreni prostor, pri čemu je najveća pogreška čekati prve prave zimske mrazeve
Nagli pad temperature predstavlja ogroman šok za biljku, a osobito su osjetljive tropske vrste koje čine većinu naših kućnih zelenih oaza.
vezane vijesti
Magična granica na termometru
Glavni orijentir za unos biljaka nije datum u kalendaru, već noćna temperatura. Čim primijetite da se živa na termometru noću počinje redovito spuštati prema 10 do 12 °C, vrijeme je za akciju.
Popularne vrste poput monstere, fikusa, kalateje, filodendrona i pothosa izrazito su osjetljive na hladan zrak i pothlađivanje korijena. Zato ih je mudrije unijeti nekoliko dana ranije nego riskirati trajna oštećenja na osjetljivom lišću. Iako su dani još ugodni, stalno prenošenje teglica unutra i van stvara nepotreban stres pa im je bolje odmah osigurati stalno mjesto u domu.
Detaljan pregled i privremena karantena
Prije nego što tegle unesete u dnevni boravak ili spavaću sobu, odvojite desetak minuta za temeljiti pregled. Naime, na otvorenom su biljke često izložene nametnicima koji se vješto skrivaju na naličju listova, uz stabljike ili u površinskom sloju zemlje.
Provjerite ima li sitnih paučinastih mrežica, ljepljivih tragova ili sitnih kukaca te dobro pregledajte dno posude. Uklonite sve suhe dijelove i otpalo lišće te nježno prebrišite listove vlažnom krpom. Ako imate veću kolekciju biljaka u stanu, novopridošle lončanice držite tjedan do dva u svojevrsnoj karanteni, podalje od ostalih, kako biste bili sigurni da niste unijeli neželjene 'podstanare'.
Izbjegavajte radijatore i smanjite zalijevanje
U zatvorenom prostoru uvjeti su drastično drukčiji od onih na balkonu. Budući da su jesenski dani sve kraći, biljkama pronađite poziciju s najviše prirodnog svjetla, ali ih nipošto nemojte smještati tik uz radijatore ili klima-uređaje jer suh i topao zrak brzo isušuje vrhove listova.
Jedna od najčešćih jesenskih zabluda jest nastavak ljetnog režima zalijevanja. S manje svjetla i nižim temperaturama metabolizam biljaka usporava, pa im je potrebno znatno manje vode. Umjesto zalijevanja po kalendaru, prstom provjerite dubinu zemlje – pretjerana vlaga u hladnijim danima najbrži je put do truljenja korijena.
Također, ako nakon unošenja primijetite da je otpao koji list, nemojte paničariti, riječ je o prirodnoj prilagodbi na novu mikroklimu.
