Stres je gotovo neizbježna posljedica života. Dok se za kratkotrajni stres tvrdi da je zapravo dobar i poticajan za organizam, dugotrajne i jako stresne situacije negativno djeluju i čine nas podložnijima zdravstvenim tegobama. Evo kako tijelo reagira na povećanu količinu stresa!

Živčani sustav
Kada smo pod stresom, simpatički živčani sustav stimulira nadbubrežnu žlijezdu koja proizvodi hormone epinefrin (adrenalin) i kortizol. Stalne visoke razine ovih hormona mogu utjecati na pamćenje i sposobnost učenja te povećati sklonost depresivnim raspoloženjima.

Respiratorni sustav
U trenucima visokog stresa možda ćete primijetiti kratkoću daha i ubrzano disanje, a kod nekih osoba čak dolazi do hiperventilacije.

Kardiovaskularni sustav
Kada smo izloženi akutnom stresu, naše tijelo trenutno reagira ubrzanim otkucajima srca, a krvni tlak raste. Dugoročni stres, s druge strane, može dovesti do sužavanja arterija i povišenih razina kolesterola - samim time raste rizik od srčanih bolesti te srčanog i moždanog udara.

Reproduktivni sustav
Stres može utjecati na dulji ili kraći menstrualni ciklus, odnosno na bolnije mjesečnice.

Imunološki sustav
Dugotrajni stres usporava proces izlječenja i čini nas podložnima infekcijama te pogoršava kožna oboljenja poput akni i ekcema.

Probavni sustav
Ekstremni stres može uzrokovati probavne smetnje, mučninu i plinove te stimulira mišiće crijeva na taj način da uzrokuje dijareju ili zatvor. Osobe koje su pod velikim stresom dulji period sklonije su sindromu iritabilnog crijeva, žgaravici i čirevima.

Mišićni sustav
Jake glavobolje, bol u vratu, ramenima i leđima neke su od posljedica koje stres ima na mišićno-koštani sustav.

Više pročitajte na ordinacija.hr.