U ovoj konkurenciji, kao i u Natjecanju hrvatskog filma, natječe se i domaća autorica Melita Sandrin. Svoj film „Arahnofobija“ ostvarila je pod okriljem slovenskog Sveučilišta Nova Gorica, a potekla je iz čakovečke Škole animiranog filma (ŠAF).

Među odabranim radovima ističu se dva ostvarenja iz magistarskog programa RE:ANIMA, dobitnika Nagrade za najbolju školu animacije Animafesta 2026: dirljiva autobiografska priča „Stvari koje sam skupljala“ Ekaterine Žužleve i „Vrijeme leti“ Tommasa Zerbija.

Prvi je dirljiva autobiografska priča o utamničenoj protivnici ruskog režima, ostvarena dijelom u stripovskoj, tintinovsko-bande dessinéeovskoj maniri, a dijelom posredstvom arhive i nacrtanih osobnih, scenografski minimalistički aranžiranih predmeta. Drugi je 3D metafilmska crnohumorna minijatura frenetičnog ritma u kojoj se obrađuje sve ono što se može učiniti u 3 i pol minute samoga filma, uključujući i čitav niz nesretnih slučajeva koji nas u tome vremenu mogu zadesiti.

Svjetske premijere u Zagrebu

Zagrebačka će publika prva u svijetu vidjeti film „Ponovno procvjetati“ (r. Natálie Durchánková), češki rad podnaslovljen "Pet faza žalovanja", koji prikazuje psihičko stanje žene nakon spontanog pobačaja. Svjetsku premijeru imat će i korejsko crno-bijelo „Prstenjačenje“ (r. Yeonwoo Kim), koje donosi nadrealističko-fetišističku priču o erotskoj fiksaciji otuđene djevojke na prste i dodire, te libanonska ratna drama „Dječakova riba“ (r. Hasan Ali), intenzivna i poetična priča o siročetu u bliskoistočnom kriznom žarištu i njegovom pokušaju da ispod bombardiranih ruševina izvuče najdražeg ljubimca kojeg mu je poklonio otac.

Iz Japana stiže rad "Zbogom valovima" (r. Yang Ruihan), nježna, na papiru crtana primorska melodrama koja kroz melankoličnu atmosferu i suptilne detalje prikazuje kroničnu usamljenost žene.

Selekcija donosi i niz ostvarenja s naglašenim avangardnim stilom i erotskim motivima, poput britanskog filma „Jedenje naranče“ (r. May Kindred-Boothby), njemačkog akvarela „Senzualno“ (r. Tanja Nuijten) i španjolske stop-animacije „Insekticid“ (r. Paula Gallego González). Britanski psihološki horor „Strana tijela“ (r. Lysander Wong) euroze povezane s tijelom (poput mizofobije) otjelovljuje kao životinjice koje iz njega probijaju, dok talijansko-francuska groteska „U posjetu zoološkom“ (r. Maria Zilli) postvaruje životinjske porive i zamišljaje ansambla običnih građana u ritmovima rimskog art-rock sastava Moblon.

U programu se izdvajaju i tehnički kompleksan francuski rave rad „Žestoka jeka“ (r. Elsa Moulin), rotoskopski, "francuski filozofičan" koliko i tema autorefleksivne psihe djevojke kojom se bavi.

Parabole o ljubavi i odjecima globalnih kriza

Južnokorejska melodrama „Srest ćemo se opet“ (r. Yuseon Park) prati zaljubljene čestice razdvojene pri početku Zemlje kroz eone preobrazbi u različita bića sve do ponovnog susreta, dok vizualno spektakularan „Rossinijev vrt“ grupe autora s ugledne francuske škole Gobelins vodi gledatelje na proputovanje imaginarnim nadrealističkim svijetom ekscentričnog hortikulturista, komentirajući istodobno teme slave, nasljeđa i izvedbe, kao i egoizma i roditeljstva.

Prvu menstruaciju i pubertetsko buđenje ženskosti tematiziraju koloristički bogat i nadrealni rad „Krvava situacija“ (r. Nerian Keywan), smješten u palestinsku svakodnevicu gdje se problem nadvladava ženskom solidarnošću, te kineski metamorfični i šareni „Murmure“ (r. Jinhong Yu, Ziyu Wang).

Na pozadini izraelsko-palestinskog sukoba odvija se i erotska, "grindrska" antiratna gay drama „Jebeni rat“ (r. Ohad Manor) čije poigravanje filmskim okvirom potencira tenziju, ali i humor, empatiju i humanost odnosa dvojice ljubavnika koji pripadaju različitim narodima.

Nizozemski film „Mjesta koja zovemo domom“ (r. Meike van Son) originalnim chiaroscuro postupkom i jukstapozicijama suptilno tematizira problem beskućništva, tajvanska „Magla se spušta“ (r. Yu-jin Zhuang) kroz kombinaciju sfumata i ekspresionizma upozorava na tragično zagađenje prirode, dok brazilska „Otvorena televizija“ (r. Mateus Compart) brzim rezovima i satiričnim likom voditelja nadahnutog Liberaceom oštro kritizira televizijsko smeće i konzumerizam.

Komedije i drame o sazrijevanju generacije

U fokusu tema sazrijevanja i vršnjačkih odnosa izdvaja se višestruko nagrađivana južnokorejski film "U prolazu" (r. Hanna Kang), dirljiva kronika razvoja i kraja odnosa dviju djevojčica, kao i nadrealistička američka alegorija "Prvorođena" (r. Olivia Porrill).

Iz SAD-a stižu i pankerska drama o potisnutoj agresiji i reakcijama na coming out "Igra borbe" (r. Katrina Larner) te psihodelična, sirovom dječjom animacijom realizirana i verbalno duhovita "Gladna udolina" (r. Sarah Ruyle). Poljska komedija "Ščilaj se" (r. Magdalena Botor) tehnički je atraktivna generacijska priča o dilemama dvadesetogodišnjaka koja zagovara napuštanje samoponižavajućeg negativističkog stava.

Na razmeđu obiteljske drame i komičnog horora nalazi se francuski "Max" (r. Emilien Pichon), koji smješta sina i oca u karakteristični slučaj uklete kuće, a vizualno je upečatljiv zbog crno-bijele retro-estetike i kombiniranja crteža s igranim elementima.

Rumunjski film "Na svetog Nikolu" (r. Emy-Mirel Ivașcă) kroz blagdansku večer s ocem progovara o razarajućem alkoholizmu, dok irska crno-bijela "Okrutna ljubav" (r. Cliona Noonan) unosi crni humor u prikaz grubog odnosa majke prema kćeri na selu.

Rijetke tehnike i plesna apstrakcija

Rjeđim tehnikama animacije pijeskom i slikanja na staklu koristi se japansko-kineski rad "I onda je zgrabio nož" autora Sama Kuwe, koji iz prvog lica istražuje obiteljske korijene nasilja. Generacijski kontrast duhovito pak prikazuje australska glinamacijska i 3D minijatura "Starci na plaži" (r. Clarence Fennessy) o neinhibiranim nudistima treće dobi.

Između psihološkog horora i plesa pozicionirani su japanska "Ruka" (r. Jiang Wang), koja propituje usamljenost i identitet, poljski kozmički 3D rad "Što je s nama?" (r. Julian Czurko) te fluidna francuska apstrakcija "Diskretni oblici" (r. Lou-Ann Nony). Češki 3D film "Kvantni skok" (r. Šimon Mészáros) nudi visokorefleksivno poigravanje višestrukim identitetima i prostorom samospoznaje.

Znanstvenofantastični program donosi litavsko-nizozemsku distopijsku satiru "Mali oktobar" (r. Matas Pakutinskas) s upečatljivim sovjetskim dizajnom te dirljivu francusku priču o odnosu čovjeka i robota "Drug" (škola Rubika), rađenu kao hommage klasicima "Solaris" i "Metropolis".

Posebnu pozornost privlači svjetska premijera korejsko-japanskog rada "Prometej 2025" (r. Seungmin HAN), realiziranog kombinacijom slikanja na staklu i umjetne inteligencije (AI), koji kroz mit o Prometeju promišlja o suvremenoj tehnologiji.

Ulaz na sve projekcije ove studentske konkurencije je besplatan.