Izložba se sastoji iz dvije cjeline od kojih je prva je posvećena "Ježevoj kućici", a osmišljena je kao svojevrsna fikcija, realizirana u suradnji sa djecom uzrasta od pet do deset godina iz Beograda, Zagreba i Sarajeva i studenticama scenografije Beogradskog univerziteta.

Moderne interpretacije

Kroz seriju radionica djeca su maštala kako bi željela da izgleda izložba o čuvenoj Ćopićevoj priči, a tu su i moderne interpretacije "Ježeve kućice" hrvatskih autorica Silvije Šesto, Irene Jukić-Pranjić te grupe umjetnika i aktivista okupljenih oko zagrebačkog Centra za mirovne studije (CMS).

Druga cjelina bavi se životom Branka Ćopića i ima prvenstveno dokumentarni karakter. Prati životni puta autora i sudbinu ovih prostora, od Kraljevine Jugoslavije, NOB-a, pa sve do potresnog oproštajnog pismo napisanog prije nego što se u ožujku 1984. bacio u smrt s Brankova mosta u Beogradu. No, s druge strane, soba pisca, pored dokumentarnog materijala, predstavlja i mjesto na kojem nastaju Ćopićeva djela, taj izmaštani bolji svijet.

Kustosice izložbe Mirjana Slavković i Sara Sopić posebno su istaknule suradnju na postavu izložbe sa Zoranom Glihom, sinom Vilka Selana Glihe, likovnog umjetnika i ilustratora koji je 1957. nacrtao prepoznatljive ilustracije za prvo izdanje Ježeve kućice u obliku slikovnice, koja je ostalo najpopularnija do današnjih dana.

80 godina 'Ježeve kućice'

Kako su izvijestili iz Srpskog narodnog vijeća, izložbu je otvorio saborski zastupnik i lingvist Milorad Pupovac koji je kazao da se otvaranje ovog postava u Zagrebu poklapa s 80. godišnjicom kako je Ćopić napisao "Ježevu kućicu".

Spomenuo je i neke od prvih glazbenih izvedbi Ježurke Ježića, posebno izdvojivši onu u aranžmanu Hrvoja Hegedušića i Ksenije Erker, koja i danas živi. “Zapravo gotovo cijelo stoljeće generacije djece su bila odgajana i školovana uz ovu pjesmu”, naglasio je.

Smatra i da je Ćopić kroz tu pjesmu opjevao i kroz Ježurku Ježića i njegovu kućicu oslikao potpuni kontrapukt onome što se danas razumije na prostoru bivše Jugoslavije pod pojmom patriotizma.

"Ćopićev patriotizam je neagresivan, nediskurzivno velik, jednostavno povezan sa vrlinama koje zapravo ne pripadaju državi, ni političkoj moći, niti ideji nacije, niti ideji domovine, nego zapravo pripadaju jednoj maloj skromnoj kućici, jednom malom skromnom biću", rekao je.

Izložbu, koju je u Beogradu posjetilo više od 150.000 posjetitelja, u Zagrebu su organizirali zagrebačko Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" i Muzej Jugoslavije iz Beograda.

Izložba "Ježeva kućica – Izmišljanje boljeg svijeta" bit će otvorena do 9. rujna.