Radovi profesora, inovatora, fizičara, znanstvenika, pedagoga i likovnoga umjetnika Žiljka rezultat su sinergije znanosti i umjetnosti te su uvijek odraz vrhunskog dostignuća tehnike pripadajućeg razdoblja, ističe se u najavi izložbe.

Po riječima ravnateljice Tehničkog muzeja Markite Franulić, Žiljak posjeduje vrijednosti i posebnosti koje taj muzej objedinjuje u svojoj misiji približavanja znanosti i tehnike javnosti.

Izložba je koncipirana kao svojevrsni udžbenik razvoja digitalne grafike kroz vrijeme, sa stotinjak radova od kojih su prvi nastali na uredskim printerima sredinom 20. stoljeća.

Kompjuterske grafike sedamdesetih izvedene su algoritmom u programskom jeziku Fortran na računalu IBM 1130 koje je imalo samo osam kilobajta.

Vilko Žiljak igrao je ključnu ulogu u grafičkoj pripremi i sigurnosti novčanica prilikom stvaranje hrvatskih kuna devedesetih godina. Dao je značajan doprinos razvoju svjetske grafičke tehnologije početkom 21. stoljeća i svojim patentom Infraredesign koji nalazi raznoliku praktičnu primjenu. Najnoviji radovi nastali su ove godine na suvremenim računalima.

Izložba ostaje otvorena do 20. rujna.