"Programom smo htjeli iz ptičje perspektive spustiti problematiku u žablju perspektivu, da pokažemo kako se društveni problemi ne događaju tamo negdje, a onda mi samo osjećamo njihove posljedice. Svi smo odgovorni za stvari koje se događaju oko nas", rekao je šibenski teolog i organizator Branko Sekulić.

U tom su smislu, dodao je, prošli kroz tekuću problematiku onoga što nas na ovim prostorima pritišće. "Tu su naravno uvijek ratne tematike, ali i ekološka kriza, nedostaci i podrivanje demokracije... Tako smo ispoštovali taj općeniti koncept apokalipse koja se ipak događa oko nas", dodao je Sekulić.

Otvarajući izložbu, jedan od njegovih autora, krajobrazni arhitekt Mate Rupić objasnio je da ona predstavlja urbani konflikt, odnosno svakidašnje gradske situacije u kojima se političke strukture, elite i svi ostali bore za neki svoj prostor, za slobodu kretanja i slobodu izražavanja.

"Taj pojam nas veže i na drugi pojam, a to su barikade kao fizičke prepreke, kao klasne prepreke, kao metafora nečeg što onemogućava pristup, kretanje, slobodu, bilo da se radi o pristupu nekoj javnoj usluzi ili o fizičkom pristupu određenom dijelu grada", rekao je Rupić.

Apstrahirano zajedničko dobro

Rad po njegovim riječima modernistički gleda na grad kao zajedničko dobro, kao nešto što pripada svima i na grad kao na sredinu u kojoj bi se svi trebali emancipirati.

Izloženi rad sastoji se od platna veličine 15 četvornih metara na kojem se multiplicira prikaz središta Šibenika.

"To je apstrahirana mapa grada, odnosno stare gradske jezgre, u kojoj se događaju negativni fenomeni poput "napalm turizma", to jest turizma koji ruši sve pred sobom", rekao je Rupić, naglasivši da je u postavljanju platna danima sudjelovao veliki broj građana.

Suautorica izložbe je i Lidija Krnjajić, grafička i likovna umjetnica iz Novog Sada, koja je otkrila da je rad nastao tehnikom rastera. "Odabirom ove tehnike prikaz grada se ponavlja i prebacuje iz jednog medija u drugi. Samim tim ta slika gubi svoje vrijednosti", rekla je.

Ljudi su neprestano zvali

Sekulić je u uvodnom govoru zahvalio i svim donatorima FALIŠ-a.

"Skupili smo dovoljno novca koji je omogućio festival. Ali više od toga, više od prikupljenog novca, znači nam činjenica da su ljudi neprestano zvali, pitali kako stojimo, nudili prijevoz, smještaj, ručak, Šibenčani su se poistovjetili s festivalom. FALIŠ je tako iz festivala postao socijalni kapital ovog grada i društveni pokret, to je njegova najveća snaga.

Program 14. izdanja Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ), koje se održava od 2. do 5. rujna u Šibeniku, obuhvaća razgovore, okrugle stolove, predavanja, predstavljanja knjiga, dokumentarni film, izložbu i koncert, najavili su organizatori.

Ovogodišnja tema polazi od jednostavne, ali sve teže održive pretpostavke da se najveće društvene i političke opasnosti događaju negdje drugdje i da se ratovi, autoritarizam, klimatska katastrofa, tehnološke promjene i ekonomske krize često promatraju kao problemi drugih društava, a jedna od temeljnih poruka festivala je da su posljedice tih procesa već ovdje.