'Nemamo samo reprezentativne predmete nego i one iz svakodnevnog života. Sakupljamo sve, od igle do lokomotive, točnije od šibica do modela željezničkog vagona Đuro Đaković', rekla je autorica koncepcije i scenarija izložbe Ela Jurdana.

U cjelini Politika izloženi su reprezentativni predmeti, koji obuhvaćaju povijest dijametralno suprotnih ideologija kroz medalje, zastave, žezla, portrete. Dio građe simbolizira ideje, stavove i nacionalne pokrete, suočava s prošlošću te izabranim zemljovidima pruža uvid u promjene država i granica, počevši od Austro-Ugarske do samostalne Republike Hrvatske. 　

Radićeva žalba i Titov policijski karton

Među ostalim, podsjeća se na prijelomne godine i događaje iz hrvatske povijesti, primjerice: nakit i orden (1918.); medalja okupacije Primorja i Dalmacije (1941.); fotografija Trga bana Jelačića (1945.); plakat za Referendum (1991.); fotografija Predsjednika Franje Tuđmana prigodom primanja Republike Hrvatske u UN (1992.).

Politički su akteri predstavljeni građom koja im je pripadala ili ih je obilježila, npr. putni kovčeg Eugena Kvaternika, žalba Stjepana Radića, iskaznica Ante Trumbića, policijski karton Josipa Broza i natpis Augusta Cesarca. 　

Cjelina posvećena gospodarstvu podsjeća na najvažnije trenutke u razvoju države, od izgradnje cesta i željezničkih pruga, tranzitne trgovine, povezivanju Hrvatske, te putem karakterističnih proizvoda, ambalaže, reklama, plakata, naljepnica i sličnih predmeta.

Primjerice, Tvornicu stakla Osredek kod Samobora predstavlja 'Horvatski bilikum', na šumsko bogatstvo podsjeća ploča Državnih šuma, na utilitarnu djelatnost škrinjica 'Hrvatskog radiše', dok je period Jugoslavije predstavljen brodogradnjom, tvorničkom proizvodnjom i rudarstvom, Zagrebačkim velesajmom, rastom turizma.　

Dragocjeni globusi Zemlje i Neba

Svakodnevica je prikazana kroz predmete 's pričom' koji svjedoče o društvenom statusu (mačevi, lovačka puška, grb na prozorskom oknu, damski orden), lokalnoj specifičnosti i kontekstu (odora serežana, znak gostionice, fotografija Crikvenice), ovlastima (sudačko žezlo), kazni (sramotna maska).　

Na temu duhovnog života izložena je skulptura 'Hrvatski Isus' i kandilo, simboli vremena predstavljeni su kapama s oznakama, torbom iz El Shatta, maskotom Zagija, mobitelom, a o ratu govore čizme vukovarskog branitelja, ratne fotografije iz Petrinje, ploča s upozorenjem o minskoj opasnosti i drugo.

Cjelina Obrazovanje donosi, među ostalim, Priručnik za geometriju posvećen habsburškom nadvojvodi, svjedodžbu polaznika Zagrebačke akademije, rasadišta prve generacije hrvatskih preporoditelja, studentski indeks iz vremena početaka studija medicine u Zagrebu, početnicu iz Drugog svjetskog rata.

Znanost predstavlja zemljovid Današnji Ilirik koji povezuje imena bana Petra Zrinskog, povjesničara i kartografa Ivana Lučića (Lucius) i čuvenog nizozemskog kartografa i izdavača Joannesa Blaeua, dragocjene globuse Zemlje i Neba, potrete i biste istaknutih znanstvenika, krovne znanstvene institucije.　

Predmeti s područja kulture darovani Muzeju izuzetno su vrijedni, od slika, reljefa, kazališnih kostima, crtež za animirani film 'Surogat', oskarovca Dušana Vukotića, a veći broj predmeta stigao je otkupom. Osim umjetnina, Muzej sakuplja i ulaznice, plakate, deplijane za kulturna događanja.　

Cjelina posvećena medijima donosi primjere ranih tiskopisa, knjižicu s ilustracijama procesa i pogubljenja Zrinskog i Frankopana, karikature koje ismijavaju političke protivnike, časopise i novine, Muzički ormarić RIZ-a i TV-prijamnik istog proizvođača, a tu je i kamera ratnog snimatelja Gordana Lederera.

Nova zgrada deset godina na čekanju

Predmeti prikazani na izložbi mali su dio fundusa Muzeja koji je u Matoševoj ulici privremeno još od 1959.

'Muzej ima više od dvije tisuće četvornih metara, no izložbena djelatnost odvija se na samo 240 četvornih metara, pa je on zapravo cijeli jedan veliki depo', rekla je Matea Brstilo Rešetar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja.

Podsjetila je kako je Vlada Republike Hrvatske 2007. kupila Tvornicu duhana Zagreb u Klaićevoj za potrebe Hrvatskog povijesnog muzeja. 'Muzej je ishodio sve potrebne dozvole, dokumentaciju i napravio koncept stalnog postava, no projekt je izuzet iz naših ruku i krenula je prenamjena koja je ostala mrtvo slovo na papiru, a mi smo tu gdje jesmo', rekla je.

Brstilo kaže kako se taj problem mora pod hitno riješiti te s Ministarstvom kulture ishoditi način da se, pored pravnih problema, krene u realizaciju projekta. 'Nova zgrada je već deset godina na čekanju i propada', istaknula je.

Ela Jurdana, autorica koncepcije i scenarija izložbe, upozorava kako je Muzej već skoro šezdeset godina privremeno smješten u baroknoj palači koja ima svoje zadatosti, a od tada su se dogodile velike promjene, građa toliko narasla da se sjeverno krilo, u kojemu se nekada izlagalo, sada koristi isključivo kao depoi, a izložbe su samo u južnom krilu.　

Po njezinim riječima, jednako su loši uvjeti u Meštrovićevom paviljonu, gdje Muzej također djeluje i gdje se 'nalazi vrijedna građa koja je zapravo nedostupna'.

Likovni postav potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović, a vizualni identitet izložbe Milan Trenc, s povijesnim likovima koji ' bježe' iz neadekvatnih čuvaonica.

Izložba će biti otvorena do 30. rujna iduće godine.