U Parizu je održan 'intelektualni summit' na kojem su navodno najblistaviji umovi Europe raspravljali o njenoj budućnosti. Zaključak medija je poražavajući - za intelektualce, koji su se pokazali 'otuđenim od realnosti'
Pozivalo se i citiralo Puškina, Husserla, Goethea, Herdera, Voltairea, Freuda, De Gaullea i Adenauera te, naravno, Shakespearea. Sve se to događalo na ekskluzivnoj pariškoj lokaciji, Aveniji Champs-Elysées, u Teatru Rond-Point, pred izabranom i intelektualno potkovanom publikom, i to 28. siječnja ove godine. Francuzi vole i cijene intelektualce, posebice domaće, pa ne čudi to što je u glavnom gradu održana javna rasprava na temu europske budućnosti, na koju su pozvana neka od najslavnijih imena europske intelektualne scene.
Jer popis diskutanata – a na sceni Theatre Rond-Pointa bili su Umberto Eco, mađarski teoretičar György Konrád, Julia Kristeva, urednik El Paisa Juan Luis Cebrián, njemački pisac Peter Schneider, njegov kolega Hans-Christoph Buch i, last but not least, francuski filozof i bonvivan Bernard-Henri Levy - jednako je impresivan kao i popis onih koje su diskutanti citirali.
Europska je intelektualna krema raspravljala o pitanju 'Europa ili kaos'?, što je prilično tendenciozno postavljena dihotomija, a prema izvještaju njemačkog tjednika Der Spiegela, cijeli je događaj pokazao da 'Europa treba nove mislioce'. Naime, ugledna i razvikana ekipa itekako je razočarala svojim otuđenim nastupima, pa je tako Umberto Eco 'pročitao dug, nejasan, barokni esej', na koji je publika reagirala 'slabim i sporadičnim aplauzom', dok je György Konrád 'mrmljao o ubitačnim dualnostima koje i danas postoje u Europi' te sukobu sjevera i juga kontinenta.
Govornici kao da su 'zaboravili na sve nijanse i samo su držali prozivke', s 'dječje pretjeranom retorikom' i, još gore, 'mnogo pogrešnih argumenata'. Sve zajedno, bilo je puno 'intelektualne depresije i apokaliptičnosti', a ni u jednom trenutku 'pariška diskusija nije se pozabavila stvarnim svijetom'. Više zabrinjava to što su navodno najveći intelektualni umovi Kontinenta 'ponavljali ono što govori politika već 20 godina – da Europa nema alternative', ali 'nitko nije uvjerljivo izložio zašto je to tako'.
Zato je za Der Spiegel glavna lekcija 'pariškog intelektualnog summita' to da 'Europa treba nove intelektualce', koji su 'sposobni razmišljati o budućnosti'.
