Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) uručilo je u petak na dodjeli u Tehničkom muzeju Nikola Tesla svoje tradicionalne nagrade za postignuća u prethodnoj godini, te Nagradu za životno djelo koja je pripala doajenu i pioniru hrvatske kompjutorske grafike Tomislavu Mikuliću.

Osim Nagrade za životno djelo, dodijeljene su Nagrada za najbolju izložbu - Robertu Šimraku za izložbu ”Purgatorij”, Nagrada mladom umjetniku – Mihaeli Rašici i Posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti – Elviri Kranjčar, voditeljici galerije Kranjčar.

Za Nagradu za životno djelo Tomislavu Mikuliću rečeno je da „obilježava ne samo njegovu iznimnu karijeru, nego i trajnu ostavštinu u povijesti suvremene umjetnosti” te da je on "jedinstvena i ključna figura u razvoju računalne grafike i animacije, ne samo u hrvatskoj umjetničkoj povijesti, nego i u međunarodnim okvirima digitalne umjetnosti."

Rani period digitalne umjetnosti

„Njegov izuzetan doprinos umjetnosti temelji se na dugogodišnjem i pionirskom radu u integriranju tehnologije u vizualnu ekspresiju, što ga čini jednim od najvažnijih svjetskih autora u ranoj digitalnoj umjetnosti”, dodaje se u obrazloženju.

Umjetnički put Tomislava Mikulića (1953.) započinje sedamdesetih, u ranom periodu digitalne umjetnosti, kreirao je i prvi računalno animirani film u nas, a tijekom osamdesetih na Televiziji Zagreb stvara prepoznatljive vizuale, od loga za Euroviziju 1979. do grafike za ZOI u Sarajevu 1984.. Nakon preseljenja u Australiju 1992. kroz vlastiti studio surađuje s TV mrežama.

Zahvalivši u ime svih nagrađenih, Mikulić je rekao da nije ni sanjao da će tijekom boravka u Zagrebu dobiti vijest o ovako važnoj nagradi, osobito u trenutku kada mu se u Tehničkom muzeju održava retrospektivna izložba na kojoj je prikazano cijelo njegovo stvaralaštvo od početka rane kompjutorske grafike i animacije do danas.

Nagrađeni Robert Šimrak, Mihaela Rašica i Elvira Kranjčar

Robert Šimrak primio je nagradu zbog "iznimne umjetničke kvalitete, jasno definirane autorske vizije te uspješne i zaokružene realizacije" izložbe „Purgatorij“, održane u zagrebačkoj Laubi, kao i prije toga u Ljubljani, a što je bio „jedan od najznačajnijih umjetničkih događaja vizualne scene u 2025., ne samo u Hrvatskoj, nego i u širem regionalnom kontekstu".

„Realizirana kao dobro promišljen, konceptualno snažan i emocionalno izbrušen projekt u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, ova izložba izdvaja se kao umjetničko iskustvo koje kroz sliku i prostor aktivno angažira gledatelja u refleksiji o ključnim pitanjima našeg doba”, obrazloženo je.

Kako se napominje, Šimrak svojim radovima ostvaruje konstruktivnu napetost između realnog i vizualnog mita, pozivajući gledatelja da preispita vlastite uvide u stvarnost i fikciju, napredak i destrukciju.

Najboljom mladom umjetnicom proglašena je Mihaela Rašica, pripadnica naraštaja mladih hrvatskih slikarica koje u suvremenom slikarskom polju "promišljeno i dosljedno razvijaju vlastiti autorski jezik", a koja se „profilirala kao autorica jasne poetike, dosljednog rada i izrazite zrelosti izraza".

U obrazloženju stoji kako njenu slikarsku praksu obilježava osjetljiv, ali siguran odnos prema tradiciji medija, u kojemu slika ostaje prostor kontemplacije, proučavanja i unutarnjeg iskustva, a radovi joj često prikazuju pejzaž, svjetlosne pojave i atmosferska stanja, no oni nisu opisni, već se pretvaraju u nositelje duhovnih i metafizičkih značenja.

Elvira Kranjčar, jedna od ključnih osoba nezavisne zagrebačke i hrvatske likovne scene, nagrađena je za kontinuirani, predani i sustavni doprinos razvoju suvremene umjetnosti, posebice kroz produkciju, prezentaciju i poticanje mladih umjetnika.

„Kao osnivačica i voditeljica Galerije Kranjčar, tijekom više od dva desetljeća oblikovala je prepoznatljivo mjesto susreta umjetnika, kustosa i publike, koje je postalo nezaobilazna točka suvremene umjetničke prakse u Hrvatskoj”, naglašeno je u obrazloženju.

Rečeno je i kako je ona kroz izložbeni program, ali i kroz produkcijsku, organizacijsku i financijsku odgovornost, dosljedno gradila model galerijskog djelovanja koji ne počiva isključivo na tržišnoj logici, već na dugoročnom ulaganju u umjetnički razvoj i profesionalizaciju scene.

Po riječima državne tajnice Ministarstva kulture i medija Dražene Vrselja, značaj ovih nagrada za postignuća u prethodnoj godini i onima koji su zadužili hrvatsku kulturu neupitan je, ne samo za struku nego i za kulturnu javnost u cjelini, ali i prilika da se razgovori usmjere prema mogućnostima, izazovima i rješavanju kulturnih problema s kojima se suočavamo.

"Svi laureati pokazuju da je suvremena scena vrlo aktivna i živa, a uloga strukovnih udruga iznimno važna u unapređenju statusa umjetnika, podršci mladih umjetnika i stvaranja prostora za suradnju svih generacija umjetnika", dodala je.