Nastavlja se i pomoć umirovljenicima, braniteljima te socijalno ugroženim građanima. Umirovljenici će dobiti jednokratnu pomoć od 50 do 160 eura. Novi paket vrijedit će od 1. travnja do 30. rujna.

Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, rekao je u HRT-ovoj emisiji 'U mreži Prvog' da je osnovni parametar za donošenje novog paketa mjera kontinuitet politike Vlade da u vremenima krize ponudi odgovor. Tvrdi da novi paket pomoći nema veze s činjenicom da se nalazimo u predizbornom vremenu.

'Ovo je superizborna godina, ali ovo nije nikakva novost. Ovo je šesti paket politike kontinuiteta da se gospodarstvo i svi naši sugrađani zaštite od inflacije koja je prisutna od 2020. godine. Kada govorimo o paketu za umirovljenike, tu je kontinuitet još veći, tako da ovo nije šesti nego osmi paket.

S ovim paketom htjeli smo da svima bude jasno po kojim uvjetima će gospodarstvo poslovati sljedećih šest mjeseci, ali isto tako da svi naši sugrađani budu zaštićeni po istim cijenama koje je Vlada i do sad omogućavala, to su povlaštane cijene električne energije, plina, toplinarstva', kazao je Piletić.

Sever: Svakako je vrijeme za državni intervencionizam

'Manje je važno idu li izbori ili ne. Mudra vlada mora procijeniti kad je situacija za državni intervencionizam, a ovo je svakako to vrijeme', poručio je sindikalist Krešimir Sever.

'Treba jasno reći da su, bez obzira što statistike pokazuju jedan značajan rast plaća pa i mirovina, cijene vrtoglavo rasle upravo na onim područjima koja čine najveći udar na kućanstvo. Znamo koliko su male mirovine u Hrvatskoj, znamo koliko je teško u umirovljenicima. Ako pogledamo zadnji podatak o plaćama, vidjet ćemo da je medijalna neto plaća 1005 eura. Dakle negdje oko 840.000 plaća u Hrvatskoj kreće se od raspona minimalne plaće pa do te medijalne plaće', rekao je Sever.

Iako inflacija usporava, Sever ističe da puno snažnije raste cijena hrane nego li je ukupna stopa inflacije. 'Mi sad već možemo govoriti o nekakvih 40 posto rasta cijena hrane pa možda i više u razdoblju od 2021. do pred proljeće 2024. godine. Upravo je trošak hrane najveći udio troška u mjesečnoj potrošnji kućanstva, statistički negdje malo više od 26%, međutim što je obitelj siromašnija ti udjeli rastu preko 40 posto, preko 50 posto', rekao je Sever.

Podobnik: Država treba dugoročno rješavati probleme

Ekonomist Boris Podobnik naglasio je da je iz perspektive ekonomske teorije ovakve mjere pametno donositi na kraće vrijeme, na primjer na pola godine do godinu dana. Kod nas to traje više od dvije godine te smatra da se možda ne radi o najboljem rješenju. - Puno bi bilo bolje da država dugoročno rješava probleme, ali na primjer da poveća efikasnost državnog sektora, jer kad bi se povećala efikasnost državnog sektora onda bi se možda manje trebalo uplitati, istaknuo je. Podobnik dodaje kako je najgore što se svakom novom mjerom ukida tržište.

'Da pitate poduzetnike ili obrtnike, rekli bi da im se dopadaju mjere, međutim problem je što je primjerice u slučaju energenata država prebacila na distributere goriva da sudjelu u socijalnoj politici. Država to treba raditi i onda kompenzirati one koji su u gubicima', pojasnio je.

Što se tiče ograničavanja cijena, Podobnik je rekao kako ove mjere sigurno više uništavaju malo i srednje poduzetništvo, nego veliko. 'Nama je standard tako slab i loš da uz sav ovaj rast koji se događa u plaćama i mirovinama da je bilo nužno da Vlada s mjerama nastavi i dalje. Bez obzira koliko se EK upirala objasniti drukčije, građani žive stvarni život, moraju živjeti prije i nakon izbora i važno je da imaju stabilnost', naglasio je sindikalist Sever.