Predsjednik tadašnje Vlade RH Nikica Valentić rekao je da su, uz stručnu ekipu, tada postojale političke pretpostavke za realizaciju radikalnih mjera, što danas nije slučaj.

'Bez političke stabilnosti ne mogu se provesti radikalne mjere', naglasio je Valentić, dodajući da za to nije potrebna velika koalicija, već samo kvalitetan program koji bi dobio i podršku oporbe.

Ocijenio je da je tadašnjim mjerama uspješno stabilizirano gospodarstvo, ali da do danas nisu provedene ključne strukturne reforme, zbog čega Hrvatska ima problema s konkurentnošću.

Rezultat neprovođenja reformi je to da je današnji deficit konsolidirane države veći od cjelokupnog državnog proračuna iz 1994. koji je iznosio 19 milijardi kuna, rekao je Valentić. Bivši premijer zalaže se za radikalnije rezove u proračunu. 'Deset posto prava može se srezati bez dramatičnih posljedica', smatra Valentić.

Sličnog je mišljenja i Borislav Škegro, tadašnji ministar financija. Izrazio je solidarnost s ministrom Linićem u namjerama za konsolidacijom javnih financija, ali je naglasio da u konačnici deficit proračuna ne ovisi o Ministarstvu financija, već o svim ostalim ministarstvima, ali i o oporbi.

'Uvijek moramo biti svjesni toga da je ono što dijelimo realni BDP, a on je od 2008. godine pao za 11 do 12 posto', poručio je Škegro.

Sudionici skupa izrazili su očekivanja da će zbog ulaska u postupak prekomjernog deficita i pritiska financijskih tržišta aktualna Vlada RH prije ili kasnije biti prisiljena na radikalnije mjere fiskalne konsolidacije.

Na okruglom stolu su sudjelovali i Željko Rohatinski, Velimir Šonje, Žarko Miljenović, Zoran Anušić i Milan Deskar.