Međutim, znatno veći apsolutni pad vrijednosti uvezene robe u odnosu na pad vrijednosti izvoza imao je za posljedicu smanjenje deficita za 12,8 posto pa je manjak vanjskotrgovinske bilance u promatranom mjesecu iznosio 520 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom blago je smanjena te iznosi 59,8 posto.

Negativna kretanja zabilježena su i na mjesečnoj razini. U odnosu na ovogodišnji kolovoz, izvoz je smanjen za 7,1 posto, dok je mjesečni uvoz zabilježio pad po stopi 3,5 posto.

Promatrajući kumulativno od početka godine, robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine je za 2,2 posto niži u odnosu na isti period lani, dok je robni uvoz zabilježio blagu godišnju stopu rasta od 0,7 posto. Manjak vanjskotrgovinske razmjene u promatranom periodu dosegnuo je 5,16 milijardi eura i 0,9 posto je viši no u istom razdoblju lani.

Rast izvoza, uz relativno nisku konkurentnost, ograničavaju i nepovoljni trendovi u gospodarstvima naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera (EU i CEFTA), ali i procesi
restrukturiranja najvažnijih izvoznih grana, ističu analitičari Raiffeisen banke.

Primjerice, isključi li se iz statistike kategorija izvoza ostalih prijevoznih sredstava (koja dominantno obuhvaća brodogradnju i čini oko 10% vrijednosti ukupnog izvoza te bilježi godišnji pad od 45%), robni izvoz je u prvih devet mjeseci porastao za 3,8 posto.

S druge strane slaba i iscrpljena domaća potražnja te djelomična supstitucija s domaćim proizvodima utječu na kretanja u uvozu roba.

Izraziti rast uvoza u prvih devet mjeseci i u apsolutnim i u relativnim izrazima zabilježen je kod opskrbe električnom energijom (+40,1% odnosno 117 mil eura).

Slične trendove, odnosno daljnji pad i izvoza i uvoza, RBA analitičari očekuju do kraja godine.