PROPUŠTENA PRILIKA

U Europi hit, a mi bez ijednog odmorišta za kampere

11.05.2011 u 09:21

Bionic
Reading

Svake godine u Europi se kupi oko 90 tisuća novih kampera – autodomova, no iako smo turistička zemlja, još nemamo nijedno kamper odmorište. Procjena je da bi ovakav vid kamping turizma mogao u skoroj budućnosti postati hit, s obzirom na to da oko tri milijuna Europljana koristi kampere, pa stoga ne čudi podatak da samo susjedna Italija raspolaže s oko tisuću kamper odmorišta

'Slovenija ima oko 250 odmorišta za kampere, a u Europi ih je oko šest tisuća, no do danas u Hrvatskoj nije otvoreno nijedno. Procjena je da se zbog neelastična pristupa gubi oko 100 tisuća noćenja, odnosno oko sedam milijuna eura', rekao je predsjednik Udruge ruralnih kamper odmorišta Boris Mrakovčić. Smatra da bi za početak u svakoj jadranskoj županiji trebalo otvoriti barem desetak kamper odmorišta, koja nikako ne bi smjela biti smještena 'na ledini', već uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili restorane, jer investicije takve prirode nisu velike, a gosti bi imali 'domaćina koji je uvijek tamo' i širu lepezu ponude.

'Nažalost do danas još nismo uspjeli registrirati nijedno kamper odmorište prema Pravilniku za kamper odmorišta kako ga je ozakonilo Ministarstvo turizma. Doduše, uspjeli smo inicirati i pokrenuti tridesetak projekata u Hrvatskoj, od čega desetak u Istri, ali nailazimo na velike prepreke u fazi ishodovanja potrebnih papira u lokalnim zajednicama zaduženim za prostorno planiranje, koje su najvjerojatnije u pomanjkanju dobre volje i smisla za poslovno poduzetništvo, ali i nedostatna poznavanja problematike', kazao je dugogodišnji turistički djelatnik Jerko Sladoljev, savjetnik u URKO-u.

Osim velikog nerazumijevanja i nepoznavanja ovog segmenta planera prostora u županijama i ppćinama te, shodno tome, šturog i birokratskog pristupa kod dodjeljivanja dozvola, Sladoljev kaže da se stječe dojam kako dio problema leži i u velikim hotelskim kompanijama koje imaju na desetke tisuća mjesta u kampovima te posredno ili neposredno utječu na (ne)otvaranje kamper odmorišta zbog konkurentskih razloga, to jest zbog bojazni da se dio kamperista ne bi prelio na novu ponudu.

'Takav je pristup neopravdan jer onaj dio kamperista koji koristi odmorište u pravilu ne ulaze u velike kampove. Oni su moderni nomadi, dođu, pogledaju nešto i idu dalje. To je jedna tržišna niša koja je dosta in u zadnje vrijeme, no nije konkurencija, već nasušna potreba. Za nelegalno kampiranje kazne su do 2.000 kuna na licu mjesta, a ako na nekom mjestu dulje vrijeme kampiraju, čak i do 15.000 kuna. Iako su to većinom savjesni i odgovorni ljudi, pitanje je gdje će isprazniti kemijski otpad. Za sada to mogu samo u kampovima jer odmorišta nema', rekao je Sladoljev.

Sa sjedištem u Poreču Udruga ruralnih kamper odmorišta (URKO) osnovana je prije dvije godine kako bi se bavila posebno problematikom dobivanja dozvola za nova kamper i parking odmorišta u Hrvatskoj te mogućnostima boljeg korištenja postojećih malih kampova i njihovom prilagodbom u odmorišta za prihvat sve popularnijih autodomova. U udruzi ističu da od 21 hrvatske županije samo devet županija ima kamp-ponudu, a za kampere nijedna. Ako se uzme u obzir podatak da četveročlana obitelj kamperista prosječno dnevno troši 100 eura, od čega 70 za hranu i piće te po 15 eura za gorivo i smještaj, postaje razumljivo koliko zapravo gubimo bez organiziranih odmorišta za ljude koji vole putovati s domom na četiri kotača.