bdp

Svjetska banka povisila prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, ali već iduće godine kreće usporavanje

  • Autor: T. O./Hina
  • Zadnja izmjena 09.10.2019 13:06
  • Objavljeno 09.10.2019 u 13:05
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: World bank

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne potražnje

Hrvatsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 2,9 posto, procjenjuju u SB-u u ažuriranim gospodarskim prognozama, povisivši procjenu iz lipnja za 0,4 postotna boda. U 2018. gospodarstvo je poraslo 2,6 posto.

SB je u aktualnom izvješću blago povisio i procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u 2020., za 0,1 postotni bod, na 2,7 posto. U 2021. predviđaju daljnje usporavanje rasta, na 2,4 posto, u skladu s procjenom iz lipanjskog izvješća.

Najveći doprinos gospodarskom rastu u ovoj godini trebala bi dati potrošnja kućanstava, koja bi prema SB-u trebala porasti 3,7 posto, odražavajući nastavljeni rast zaposlenosti i plaća ali i zaduživanja građana.

Značajnu potporu rastu trebale bi pružiti i i investicije u javnom i privatnom sektoru, koje bi trebale porasti dijelom zahvaljujući i poboljšanom povlačenju sredstava iz fondova Europske unije.

U SB-u tako predviđaju da će bruto ulaganja u fiksni kapital ove godine porasti 8,3 posto, dvostruko snažnije nego u 2018. Državna potrošnja trebala bi porasti 3,5 posto, nakon 2,9-postotnog rasta u prošloj godini.

Neto doprinos vanjskotrgovinske razmjene trebao bi ponovo biti negativan i nešto veći nego prošle godine, budući da će rast uvoza ubrzati, potaknut snažnom domaćom potražnjom, dok bi se tempo rasta izvoza trebao zadržati na prošlogodišnjoj razini.

Tako u SB-u predviđaju da će hrvatski izvoz ove godine porasti 2,8 posto a uvoz 6,3 posto. U 2018. izvoz je po njihovoj procjeni također porastao 2,8 posto a uvoz 5,5 posto.

U 2020. i 2021. tempo rasta izvoza trebao bi se zadržati na ovogodišnjoj razini dok bi rast uvoza trebao usporiti na 5,3 posto u 2020., te na 5,1 posto u 2021.

  • +3

Građevinarstvo

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Inflacija bi ove godine po njihovim procjenama trebala usporiti na 0,9 posto, s prošlogodišnjih 1,5 posto. Za iduću godinu predviđaju blago ubrzanje rasta cijena, na 1,0 posto, te na 1,4 posto u 2021.

U sljedeće dvije godine gospodarski rast trebao bi po procjenama SB-a usporiti zbog očekivanog posustajanja potrošnje kućanstava pod utjecajem slabijeg rasta zapošljavanja i plaća. Investicije bi također trebale rasti sporijim tempom, prognoziraju u SB-u, predviđajući za iduću godinu 6,4-postotno povećanje bruto ulaganja u fiksni kapital, te 6,3-postotno u 2021. Izvoz bi također mogao usporiti zbog slabih izgleda za vanjsku potražnju.

"Pretežu rizici koji bi mogli zakočiti rast", konstatiraju u Svjetskoj banci, napominjući da je "robni izvoz izložen riziku izrazitijeg usporavanja vanjske potražnje u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske".

Napominju ujedno da bi rješavanje problema slabog potencijala za rast hrvatskog gospodarstva zahtijevalo reforme čiji bi glavni cilj bilo "poboljšanje niske produktivnosti podizanjem kvalitete i mobilnosti ljudskog i fizičkog kapitala".

Ministar financija Zdravko Marić

Ministar financija Zdravko Marić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

U SB-u predviđaju i da će unatoč smanjenim porezima proračun opće države u ovoj i iduće dvije godine biti gotovo uravnotežen, uz očekivane kontinuirano solidne prihode i moguće dodatno smanjene kamate.

Za 2019. prognoziraju tako proračunski višak od 0,2 posto, te manjak od 0,2 posto u 2020. i uravnoteženi proračun u 2021.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se ove godine smanjiti na 70,4 posto, s prošlogodišnjih 74,5 posto. U 2020. trebao bi pasti na 67,5 posto, te na 64,6 posto u 2021., procjenjuju u Svjetskoj banci.

Upozoravaju ujedno da bi na stanje u proračunu i na trend smanjenja javnog dugao mogli negativno utjecati "snažni pritisci za povećanje plaća u javnom sektoru i moguće povećanje potrošnje prije općih izbora koji bi trebali biti održati u jesen 2020. godine".

Dodaju i da bi umjereni gospodarski rast "trebao rezultirati stabilnim povećanjem prihoda siromašnih građana".

"Pod pretpostavkom o ravnomjernom raspoređivanju rasta od 2019. nadalje među svim građanima jednako, stopa siromaštva trebala bi se smanjiti sa 4,2 posto u 2018. na 3,9 posto u 2019., te na 3,3 posto u 2021.".

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!