Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), na kraju svibnja radilo ih je 22.148, piše Novi list, što je 7648, odnosno 52,7 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. U usporedbi s 2019. godinom, broj umirovljenika koji dodatno zarađuju više se nego udvostručio.radeći na crno.

Rad na crno

Te se brojke odnose na umirovljenike koji su regulirali svoj status, no ima i onih koji dodatno zarađuju radeći na crno. Uglavnom su angažirani na poslovima poput čuvanja djece, čišćenja te brige o nemoćnim osobama u njihovim domovima, a novac dobivaju na ruke.

Nešto malo manje od petine umirovljenika koji rade do polovicu radnog vremena, njih 5303, dodatnu je zaradu pronašlo u dvije djelatnosti koje u ljetnim mjesecima i očekuje najviše posla, trgovini i turizmu. Očekuje se i da će njihov broj do rujna samo rasti, piše Novi list.

U Primorsko-goranskoj županiji se povećao broj umirovljenika koji rade 20 sati tjedno i to za 41 posto u odnosu na svibanj prošle godine, pa ih je krajem prošlog mjeseca radilo 2245.

Najviše umirovljenika, njih 3791, radi u trgovini, a ako se te brojke uspoređuju s osiguranicima u toj djelatnosti, svaki 64. zaposleni u hrvatskoj trgovini trenutno je umirovljenik. U građevinarstvu je taj udio još i veći, tamo je na oko 131.000 osiguranika angažirano 2440 umirovljenika, što znači da je u građevini svaki 53. radnik već u mirovini.

Širi se krug onih koji mogu raditi

Nakon trgovine najviše umirovljenika radi u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, na koje je godinama, dok rad umirovljenika nije liberaliziran, bila većina onih koji dodatno zarađuju u mirovini. Gotovo 3000 umirovljenika angažirano je i u prerađivačkoj industriji.

Nije poznato koliko je u građevini ili trgovini angažirano ljudi starijih od 60 godina jer HZMO daje podatke samo po djelatnostima.

Udio umirovljenika koji dodatno rade znatno je manji u Hrvatskoj od prosjeka EU koji se kreće oko 20 posto, a posebice od udjela u SAD-u koji je veći od 30 posto. No to se posljednjih godina, kako pokazuju i podaci HZMO-a, mijenja jer je država od 2014. širila krug onih koji su mogli raditi a da ne izgube mirovinska primanja.

U početku su dodano mogli raditi samo građani koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu, a 2019. godine država je to omogućila i dugogodišnjim umirovljenicima, odnosno onima koji su u mirovinu otišli s 41 godinom radnog staža i 60 godina života, ali i korisnicima prijevremene starosne mirovine.

Od lani pravo na rad 20 sati tjedno, bez gubitka mirovinskih primanja, imaju i korisnici obiteljskih mirovina, koji u prosjeku imaju najniže mirovine.