HUP u svom priopćenju ističe da je krajnji trenutak da se konačno ozbiljno pretresu i parafiskalni nameti, jer aktualna kriza nameće nužnost smanjivanja svakog mogućeg troška koji otežava poslovanje i umanjuje investicijski potencijal kompanija u Hrvatskoj.

Napominju da je ukidanje i smanjivanje parafiskalnih nameta, kojima se još uvijek pouzdano ne zna ni točan broj, jedan od najdugovječnijih zahtjeva HUP-a. Taj zahtjev unatrag zadnjih 20-ak godina postavili su pred niz hrvatskih vlada, ali nekoliko dosadašnjih najava i inicijativa za njihovu analizu i smanjivanje nije dalo vidljivih rezultata, dodaju.

„Više puta smo istaknuli da namete prvo treba obustaviti, a potom provesti analizu kako bismo ih sveli na minimalan broj i u okvire koji su za gospodarstvo održivi i prihvatljivi. Ovo ne smije biti još jedan trenutak u kojem sve ostane najavi i načelnom iskazu namjere da se smanje parafiskalni nameti", poručuje glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Navodi da će kriza biti teška te i da si ne možemo dopustiti da se kroz nju prolazi a da se te značajne troškove ozbiljno ne pretrese.

"Treba napraviti stručnu analizu, procijeniti opravdanost svakog pojedinačnog nameta i visine iznosa koji se plaća kao i svrhovitost trošenja tako prikupljenih sredstava. Za one koji će se zadržati, mora se osigurati transparentan uvid u način na koji se troše te nastaviti provoditi redovite analize opravdanosti i postojanja i visine takvih nameta“, navodi Majetić.

HUP je predložio da se za 20 najvećih nameta, koji čine najveće financijsko opterećenje za poslodavce, u najkraćem mogućem roku razmotri smanjenje. Za ostale, kojih je prema zadnjim procjenama Vlade više od 400, zalažu se za ukidanje ili za drastično smanjenje od najmanje 70 posto.

Iz HUP-a ističu i da su prvu listu parafiskalnih nameta objavili još 2007. godine, kada ih je bilo 245, da do danas se ta brojka gotovo udvostručila.

Njihove ankete među članicama, koje su provođene u više navrata, ukazuju da parafiskalni nameti čine vrlo velik dio troškova svih kompanija, a neke od najvećih stavki, posebno u doba poslovne neaktivnosti, su naknada za uređenje voda i komunalna naknada.

U svom priopćenju tako ističu primjere parafiskalnih nameta koje plaćaju tvrtke u raznim sektorima.

Primjerice, jedan proizvođač iz sektora drvne industrije, koji zapošljava 2.000 radnika, godišnje plaća parafiskalnih nameta u visini od 4,6 milijuna kuna, pri čemu za članarinu HGK 123,7 tisuća kuna, spomeničku rentu 47,3 tisuća kuna, RTV pristojbu 54,5 tisuća kuna, naknadu za gospodarenje otpadnom ambalažom i povratnu naknadu 65,2 tisuća, naknadu za uređenje voda 521,5 tisuća, komunalnu naknadu 3,45 milijuna kuna, članarinu turističkoj zajednici 170 tisuća kuna te naknadu za šume 191,4 tisuće kuna.

Navode i primjer poljoprivrednog proizvođača s otprilike 100 zaposlenika, koji ukupno godišnje plaća gotovo 380 tisuća kuna parafiskalnih nameta, proizvođača hrane i pića s do 300 zaposlenika, koji ukupno plaća 1,83 milijuna kuna te metalsku tvrtku s do 70 zaposlenika, koji godišnje plaća parafiskalne namete gotovo 220 tisuća kuna.

„Visoki troškovi regulacije jedu kapital koji bi se mogao uložiti u očuvanje radnih mjesta i nove aktivnosti na tržištu, umjesto na neopravdane administrativne obveze koje ne donose korist, već često čine dodatne prepreke i uteg poslovanju. Da su i parafiskalni nameti jedan od bitnih faktora niske konkurentnosti hrvatskog gospodarstva znamo odavno, a u aktualnim izvanrednim okolnostima taj problem jednostavno ne smije opet ostati po strani. Pokazali smo ovih dana da se rješava puno toga za što nas se donedavno uvjeravalo da nije moguće. Nema opravdanja da se konačno i parafiskalni nameti ne dovedu u red“, poručuje Majetić.