Po stupnju razvoja digitalne ekonomije, bi li Hrvatska bila bliže kamenom dobu ili je u rangu zapadnoeuropskih zemalja?

Hrvatska svakako zaostaje za SAD-om i Zapadnom Europom, ali ne bi se moglo baš reći da je u kamenom dobu. Pojedine veće hrvatske kompanije uspješno koriste ICT tehnologiju, a sve više IT tvrtki izvozi softver i softverske usluge (programiranje i drugo) te sve više startupa razvija digitalne proizvode i usluge za svjetsko tržište.

Što praktično jednom poduzetniku znači korištenje digitalnog kako bi poboljšao svoju konkurentnost?

Digitalne tehnologije u temelju su snažne transformacije svih sektora globalnog gospodarstva. Medicina, turizam, avioindustrija, autoindustrija, hrana i piće, logistika... - nema nijednog sektora na koji brz razvoj ICT tehnologija nema snažan utjecaj. Na poduzetnicima je da svoje poslovanje ubrzano transformiraju i prilagode novom okruženju kako bi ostali konkurentni. U praksi to može značiti najrazličitije aktivnosti i strategije koje ovise o tome u kojem sektoru kompanija radi, koliko je velika, kakvo joj je tržište... Uzmimo kao nasumičan primjer tekstilnu industriju. Dok mnogi tekstilni proizvođači i brendovi propadaju, dizajnerica Mia Marić uspješno koristi društvene medije, blogove i crowdfunding kako bi financirala svoje proizvode - dizajnerske cipele.

Koliko su društvene mreže važne za komunikaciju između kompanije i njenih klijenata, zaposlenika i poslovnih partnera?

Važnost društvenih mreža za poslovanje dobrim dijelom ovisi o sektoru u kojemu kompanija radi i o profilu kupaca kojima se obraća. Tvrtka koja se bavi, primjerice, veleprodajom industrijskih proizvoda vjerojatno će manje koristiti društvene mreže za komunikaciju s kupcima od one za koju je važna izgradnja potrošačkog brenda, npr. proizvođača hrane poput Leda ili Vindije. S druge strane, i tradicionalne kompanije mogu intenzivno koristiti LinkedIn za traženje ključnih zaposlenika ili alate kao što je Yammer za izgradnju društvene mreže unutar kompanije.

Koliko se koristi digitalno u Zagrebačkom inkubatoru poduzetništva (ZIP)? Imate li neke dobre primjere iz prakse?

ZIP intenzivno koristi digitalne tehnologije u svom radu - od koordiniranja edukacijskih aktivnosti, komunikacije prema stručnoj i poslovnoj javnosti putem društvenih mreža, newslettera pa sve do prikupljanja investicijskog kapitala za ulaganje u najjače timove korištenjem digitalne equity crowdfunding platforme Seedrs.

Koje biste tvrtke u Hrvatskoj naveli kao dobre primjere na digitalnom tržištu?

Već sam spomenuo sektor izvoza softvera i digitalnih proizvoda u kojemu se ističu kompanije poput IN2, Poslovne inteligencije, Nanobita i Infinuma. Jednako tako su značajni startupi među kojima su u zrelijoj fazi razvoja Repsly, Bellabeat, Farmeron, Shout 'Em, GIS Cloud, Cinexio, a ubrzano se razvijaju Mash.me, Madbarz, microBlink (autori aplikacija PhotoPay i PhotoMath), AgentCash i mnogi drugi.

Kako biste ocijenili hrvatsku startup scenu?

Hrvatska startup scena intenzivno se razvija i napredovala je velikim koracima u odnosu na razdoblje od prije četiri-pet godina. Pokretači startup projekata i kompanija danas imaju višestruke mogućnosti za ulazak u inkubatore i akceleratore, nastup na brojnim domaćim, regionalnim i međunarodnim startup konferencijama, kao i pristup razvojnom kapitalu. S druge strane, i dalje u mnogim stvarima, od regulative do mogućnosti financiranja, poprilično zaostajemo za razvijenijim sredinama kao što su Velika Britanija, Njemačka, Švedska i druge.

Sve o konferenciji Vizija digitalne ekonomije u EU-u možete pročitati OVDJE