'Slovenija se suočava s teškom krizom u bankovnom sektoru, čiji su uzročnici pretjerana sklonost riziku u poslovanju, slabo upravljanje u državnim bankama i nedovoljno efikasni alati nadzora', upozorio je OECD u najnovijem ekonomskom izvješću o Sloveniji.

Izvješće je predstavljeno danas u Ljubljani.

Prema jednoj prošlogodišnjoj procjeni, slovenske banke, od kojih je većina u vlasništvu države, imaju u svojim portfeljima ukupno sedam milijardi eura nenaplativih kredita, što odgovara petini slovenskog BDP-a.

OECD je još prošle godine upozorio da je ta procjena zastarjela i da se temelji na manjkavoj i netransparentnoj metodologiji izračuna, pa bi stvarna šteta mogla biti veća

'Potrebe za dokapitalizacijom nisu pouzdane i mogle zapravo biti i znatno veće', ističu u OECD-u.

Pozitivno su ocijenili plan o osnivanju 'loše' banke koja bi od državnih banaka preuzela nenaplative kredite, ali upozoravaju na rizike povezane s netransparentnošću i mogućim upletanjem politike.

Dodaju također da su loše upravljanje i kreditna politika možda povezani s korupcijom

Ljubljana bi trebala ponovo testirati sposobnost banaka da se nose s mogućom krizom ali bi ovaj puta test trebala temeljiti na solidnijoj metodologiji i objaviti rezultate. Tek nakon toga banke bi trebale biti dokapitalizirane, po mogućnosti izdanjem dionica, sugeriraju u OECD-u.

Naglašavaju pritom da tržišna valuacija pokazuje da je dionički kapital u državnim bankama 'doslovno izbrisan', pa bi neodržive banke trebale biti ugašene, a gubitak snositi vlasnici dužničkih papira s nižim prioritetima naplate i niže rangiranih kapitalnih instrumenata.

Potom bi Slovenija trebala privatizirati banke, smatraju u OECD-u, kritizirajući plan o kojem raspravlja vlada lijevog centra a predviđa da država zadrži manjinski udio s pravom veta na strateške odluke.

OECD očekuje da će se slovensko gospodarstvo i ove godine smanjiti, i to za 2,1 posto. Pritom napominju da se razina javnog duga više nego udvostručila u razdoblju od 2008., na 47 posto BDP-a, a do 2025. mogla bi dosegnuti i vrijednost BDP ako vlada ne provede nove reforme.

S obzirom na nepoznate troškove spašavanja banaka, nastavljeni pritisak na izvoz koji generira kriza u eurozoni i rast troškova zaduživanja nakon pomoći Cipru, Slovenija spada među članice OECD-a s najslabijim ekonomskim izgledima, napominju u toj organizaciji.

'U tako teškim uvjetima i uz mogućnost dodatnog pogoršanja međunarodngo okruženja, Slovenija je suočana s rizicima produljenog pada aktivnosti i ograničenog pristupa financijskim tržištima', zaključuju.