FRANJO LUKOVIĆ:

'Najveća nepoznanica je politika nove Vlade'

23.11.2011 u 15:11

Bionic
Reading

Za hrvatsko gospodarstvo iduća godina bit će teža od ove, zbog otežanog pristupa kreditima, skupljeg kapitala i nužnih strukturnih reformi, glavna je poruka s današnje konferencije o dužničkoj krizi u Europi i posljedicama za Hrvatsku

'Svaka odluka nove Vlade treba se promatrati u svjetlu percepcije rizika zemlje', upozorio je Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke ustvrdivši da je smanjenje fiskalnog deficita ključno za oživljavanje gospodarstva.

Prema njegovim riječima, negativni utjecaji dužničke krize manifestirat će se u Hrvatskoj kroz slabije prilike za izvoz na europsko tržište te kroz skuplje i teže dostupne kredite. 'Zbog potrebe smanjenja rizika, hrvatske banke smanjit će kreditnu aktivnost kroz fiksiranje odnosa lokalno prikupljenih depozita i kredita', rekao je Luković, ističući da ipak nema opasnosti od povlačenja kapitala.

Uzimajući u obzir negativne uvjete iz okruženja, Luković smatra da nova hrvatska Vlada što prije treba pokrenuti nužne strukturne reforme te uvjeriti tržišta da će smanjiti deficit i pokrenuti projekte oživljavanje rasta. 'Ključne riječi za iduće razdoblje su razduživanje, štednja, privatizacija, razvojni projekti i reforme', zaključio je Luković.

Ukazujući na pozitivan primjer Bugarske, glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb istaknuo je važnost fiskalne konsolidacije. Naglašavajući da dužnička kriza u Europi još nije završila, Škreb je ustvrdio da su tržišta sve nervoznija jer su europski političari izgubili kredibilnost.

Vladimir Gligorov s Bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije smatra da je osnovni uzrok financijske krize u eurozoni bankarska kriza, a iza nje slijede dužnička kriza i kriza eura.

Prema njegovim procjenama za dokapitalizaciju ugroženih europskih banaka trebat će između 600 i 800 milijardi eura. Gligorov je ukazao na neodrživ odnos između troškova zaduživanja i gospodarskog rasta u problematičnim europskim državama. 'Ako se cijeli dug italije koji iznosi 120 posto BDP-a refinancira po kamatnoj stopi od sedam posto, a gospodarski rast iznosi tri posto Italija će bankrotirati' ustvrdio je Gligorov.

U Hrvatskoj je, prema Gligorovu, najveći problem prezaduženost poduzeća zbog čega ne vidi mnogo prostora za oživljavanje gospodarskog rasta. 'Proces razduživanja neminovan je što znači stagnantan rast uz nužne strukturne reforme', zaključio je Gligorov.