Europska komisija (EK) i mađarski MOL u sporu su pred Europskim sudom pravde u Luxembourgu u procesu oko naknada za iskorištavanje naftnih bušotina u Mađarskoj. Prije tri godine, Europska komisija ustvrdila je da je mađarska vlada naftnoj kompaniji omogućila stjecanje 112 milijuna eura smanjenjem naknada za iskorištavanje nafte u Mađarskoj, što Bruxelles tumači kao nelegalnu državnu pomoć i narušavanje pravila europskog tržišta. MOL i vlada Viktora Orbana tu odluku sasvim odbacuju pa kompanija Europsku komisiju sada tuži Europskom sudu, jer ne želi taj novac uplatiti mađarskom državnom proračunu
Sporan je ugovor između mađarske vlade i MOL-a o naknadama i iskorištavanju 12 naftnih polja u Mađarskoj te amandman Zakona o iskorištavanju mineralnih sirovina, kojim su uvedene znatno više naknade naftnih kompanija prema državi, ali koje su zaobišle MOL. Bruxelles tvrdi da se ta pomoć protivi Lisabonskom ugovoru, jer narušava tržišne odnose ne samo u Mađarskoj, nego i u cijeloj Uniji pa predstavlja nelojalnu konkurenciju MOL-a prema drugim kompanijama.
Zato je u lipnju 2010. Europska komisija odlučila da MOL mađarskoj državi s kamatama mora platiti (odnosno vratiti, što je sporno) 30,3 milijarde funti, ili 112 milijuna eura, jer je korporacija toliko novca stekla zahvaljujući kombiniranom učinku ugovora o naknadama iz 2005. i amandmanom spomenutog zakona iz 2008. godine.
Koncem 2007., EK primio je pritužbe na ovakav status MOL-a u Mađarskoj i tek u siječnju 2009. pokrenuo istragu koja je trajala sljedećih godinu i pol dana. Nije priopćeno tko je podnio prijavu. 'Državna pomoć, nelegalno dodijeljena kompaniji, usprkos članu 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Lisabonski ugovor), nespojiva je s unutrašnjim tržištem', piše u odluci Europske komisije.
Prije ove odluke, Orbanova vlada komunicirala je o ovome s Europskom komisijom, ali o tome nije obavijestila javnost iako je izdala nekoliko priopćenja o slučaju, prvenstveno tražeći komentare na nacrt odluke. MOL također nije obavijestio javnost o tužbi koju je pokrenuo pred Europskim sudom u Luxembourgu.
Tportal je ekskluzivno dobio izvještaj suca izvjestitelja Jurja Schwarcza o slučaju koji se vodi pod brojem T 499/10, u kojem se vidi da je korespondencija Budimpešte i Bruxellesa bila vrlo intenzivna prije i nakon donošenja odluke i da je Orbanova vlada u nekoliko navrata odgovarala na pitanja EK-a i dostavljala traženu dokumentaciju.
'Presudu možemo očekivati do kraja ove godine', rekao je tportalu Balázs Lehóczki, glasnogovornik Europskog suda.
MOL je do sada uspio dokazati da ne postoji veza između ugovora iz 2005. i amandmana zakona iz 2008., što je Europska komisija isticala kao kombinirani učinak za stjecanje tolike financijske koristi. MOL tvrdi da je ugovor sklopljen ranije i predstavlja zaseban pravni kontekst od zakona.
