'Inin dug prema državnom proračunu pod svaku cijenu mora biti riješen do 30. rujna. Da bi Vlada zadržala kakvu-takvu vjerodostojnost pri izradi proračuna za 2010., Vlada mora skinuti s dnevnog reda Inina dugovanja od gotovo dvije milijarde kuna za poreze, doprinose i trošarine. Rješavanje toga problema uključuje sve opcije, pa čak i prisilnu naplatu', kaže sugovornik Poslovnog dnevnika blizak Vladi, objašnjavajući zašto je Jadranka Kosor ovog vikenda poručila da se dug Ine mora riješiti do izrade novog proračuna. Naime, visina Inina duga, ponajprije za trošarine, reflektira se i na likvidnost drugih državnih poduzeća, primarno Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta.

Državna jamstva HC-u su trošarine na naftne derivate jedini izvor prihoda, a HAC-u njegov znatni dio. Zbog Inina neplaćanja obje tvrtke taj prihod moraju nadomjestiti zaduživanjem što nije optimalno rješenje ni za njih ni za državu s obzirom na cijenu kapitala i činjenicu da je državno jamstvo postalo obvezan dio bilo kakve ponude za kreditiranje. Kapital je postao izrazito skup i ovisno o modelu i ročnosti ponude za kreditiranje tih društava uglavnom se, tvrde naši sugovornici, kreće od tri do četiri postotna boda iznad cijene po kojoj je država plasirala svoje obveznice, a to znači kamatu od desetak posto.

Pristanak na jamstvo za takve kredite državnim tvrtkama Vlada zasigurno želi izbjeći, među ostalim i da ta cijena ne bi postala mjerilo za financiranje državnog sektora u cjelini. I mimo toga ima dovoljno razloga da se napokon prestane odgađati rješavanje Inina dugovanja. Dopuštanje velikom igraču da veći dio godine zadržava novac koji pripada državi i te kako dovodi u pitanje vjerodostojnost fiskalne politike pružajući loš primjer svima drugima, ali u konkretnom slučaju to je nužno riješiti i zbog planiranoga novog zaduživanja države radi financiranja deficita.

Prema neslužbenim informacijama, u svojim posljednjim izračunima raskoraka prihoda i rashoda država je ukalkulirala i Inine 'zaostatke' prihoda pa njihov daljnji izostanak zapravo upitnim čini projekcije potreba financiranja deficita. Od obveza da do 30. rujna riješe svoja dugovanja nisu izuzete ni druge tvrtke. Tako Leo Begović, predsjednik NO-a Hrvatske elektroprivrede, uvjerava da će taj Vladin nalog HEP biti u stanju ispuniti.

'Pred zaključenjem smo 50 milijuna eura vrijednog kredita koji će omogućiti da do kraja rujna HEP bude u rokovima plaćanja do 60 dana', kaže Begović koji je pritom bio spreman otkriti tek da je riječ o talijanskim kreditorima koji su državnu kompaniju spremni kreditirati povoljnije nego su tržišni uvjeti.