Europska komisija u srijedu je u ljetnim ekonomskim prognozama povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva na 5,4 posto za ovu godinu dok je proljetna prognoza bila pet posto, a za sljedeću godinu smanjena je na 5,9 posto u odnosu na prognozu iz svibnja od 6,1 posto
'Hrvatski je BDP snažno porastao u prvom tromjesečju ove godine (za 5,8 posto u odnosu na prethodni kvartal), nastavljajući tako sa snažnim rezultatima iz druge polovice 2020. godine. Na godišnjoj osnovi predviđa se rast stvarnog BDP-a za 5,4 posto u 2021. i 5,9 posto u 2022. Ovo je malo brži oporavak od predviđenog u proljeće, uglavnom zbog snažnih rezultata u prvom tromjesečju i zbog pozitivnih visokofrekventnih pokazatelja u pogledu potrošnje, građevinarstva, industrije turizma', navodi Komisija u privremenim ljetnim prognozama.
Privremene ekonomske prognoze Komisije uključuju samo procjene rasta BDP-a i inflaciju i objavljuju se dva puta godišnje, ljeti i zimi. Puno opsežnije prognoze Komisija također objavljuje dva puta godišnje, u proljeće i jesen.
Od proljeća su dodatno smanjena ograničenja uvedena radi suzbijanja pandemije zbog poboljšane zdravstvene situacije, djelomično zahvaljujući i bržem cijepljenju. Indeks povjerenja potrošača i ostali visokofrekventni indikatori nastavili su se poboljšavati u svibnju, najavljujući nastavak snažnih gospodarskih rezultata u drugoj polovici godine. Preliminarni podaci pokazuju da raste broj zaposlenih u ugostiteljstvu, IT sektoru i građevinarstvu, što je u skladu sa snažnim rezultatima u pogledu investicija.
Predviđa se ubrzanje investicija u ovoj i sljedećoj godini, uz potporu plana za oporavak i otpornost. Očekuje se da će turistička sezona ostati znatno slabija nego 2019., ali osjetno bolja nego prošle godine. Stoga bi trebao snažno rasti izvoz usluga, navodi Komisija.
Također se očekuju dobri rezultati u izvozu roba zbog snažne potražnje u ključnim trgovinskim partnerima.
Nakon što su cijene prošle godine stagnirale ove su godine počele rasti u velikoj mjeri zbog rasta cijene energije.
Godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u svibnju je dosegnula 2,4 posto dok je temeljna inflacija ostala prigušena na 0,4 posto. Općenito, očekuje se godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, od 1,5 posto ove godine i 1,3 posto sljedeće godine, procjenjuje Komisija.
