Unatoč oporavku globalnog gospodarstva i najavljenom Vladinom paketu mjera za oporavak hrvatskog gospodarstva, analitičari EIZ-a zbog negativnih trendova s početka godine očekuju pad BDP-a od oko 0,7 posto. Prema njihovom mišljenju, oporavak će znatno ojačati tek u 2011.

Kako se potrošnja stanovništva od početka krize snažno smanjivala, analitičari EIZ-a procjenjuju da je prilagođavanje potrošnje najvećim dijelom završeno te da će ona sada, osim o dohotku, snažno ovisiti i o očekivanjima potrošača. Tu bi presudnu ulogu trebalo imati prelijevanje pozitivnih signala s inozemnih tržišta koja se već nalaze u fazi oporavka.

Zato se na domaćem tržištu očekuje znatno ublažavanje pada potrošnje stanovništva, odnosno njezin rast prema kraju godine. Vanjska će trgovina snažno ovisiti o inozemnim čimbenicima, pri čemu se njezin oporavak očekuje već u prvoj polovici godine. Zbog jačanja inozemne potražnje i još uvijek slabe domaće potražnje, izvoz bi se trebao oporavljati brže od uvoza. Investicije, kao ključni faktor dugoročnog rasta, i dalje iskazuju negativan trend iako je on u posljednje vrijeme manje izražen. Očekuje se da će i ova godina biti izuzetno teška, kako za građevinski sektor, tako i za sve ostale djelatnosti povezane uz investicijska ulaganja.

Proračunski bi deficit mogao u ovoj godini, kao i u protekloj, iznositi oko 3,5 posto BDP-a. Očekuje se da će Vlada financirati svoje obveze uglavnom u inozemstvu da bi oslobodila domaće izvore sredstava za snažnije financiranje gospodarstva. Inflacija ne bi trebala uzrokovati veće probleme unatoč obnovljenom rastu cijena nafte. Ipak, jačanje domaće potražnje i usklađivanje poreznih zakona sa zakonodavstvom EU-a umjereno će ubrzati inflaciju 2011. godine. Tržište rada će i u ovoj godini biti suočeno sa snažnim negativnim kretanjima. Prognoze pokazuju da će stopa registrirane nezaposlenosti porasti s prosječnih 14,9 posto u prošloj na 16,7 posto u ovoj godini.

Prema ocjeni analitičara Ekonomskog instituta Zagreb, buduća su kretanja u gospodarstvu podložna značajnim rizicima i neizvjesnostima. Dio rizika odnosi se na oporavak globalnog gospodarstva i pitanje njegovog učinka na domaću ekonomiju. Fiskalna je politika vrlo važna za očuvanje stabilnosti gospodarstva, a tu postoje značajni rizici o kojima valja voditi računa.

Ponajprije, opća bi ekonomska kretanja lako mogla rezultirati proračunskim prihodima manjim od planiranih. No odnosi se to i na strukturne probleme u državnim poduzećima, privatizaciju brodogradilišta i državna jamstva koja se u nepovoljnom scenariju mogu pretvoriti u značajne novčane obveze države. Iako bi pregovori o članstvu u EU trebali završiti ove godine, a članstvo je izgledno u 2012, i tu su mogući zastoji, sa svim svojim negativnim posljedicama na gospodarstvo.