Europska unija sve je bliže velikoj promjeni pravila koja su trebala označiti kraj prodaje novih automobila s benzinskim i dizelskim motorima 2035. godine. Tri velike političke skupine u Europskom parlamentu postigle su kompromis koji bi omogućio nastavak njihove prodaje i nakon tog datuma, ali uz vrlo stroga ograničenja emisija CO2. Konačna odluka još nije donesena.

Pregovarači Europske narodne stranke (EPP), socijalista i demokrata (S&D) te liberalne skupine Renew Europe usuglasili su privremeni prijedlog prema kojem bi proizvođači automobila do 2035. morali smanjiti emisije CO2 novih vozila za 87,5 posto u odnosu na 2021. godinu.

Time bi se otvorio prostor za nastavak prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, prije svega hibrida i plug-in hibrida, ali potencijalno i klasičnih benzinaca i dizelaša.

Od potpune zabrane do velikog kompromisa

Podsjetimo, Europska unija 2023. godine usvojila je pravila prema kojima bi novi osobni automobili od 2035. morali imati nultu emisiju CO2 iz ispušne cijevi. To je u praksi značilo kraj prodaje novih klasičnih benzinaca i dizelaša.

No plan se postupno počeo mijenjati. Europska komisija u prosincu 2025. predložila je ublažavanje cilja na smanjenje emisija od 90 posto, uz mogućnost kompenzacije preostalog dijela korištenjem niskougljičnih materijala i održivih goriva.

Sada je postignut novi politički kompromis koji ide još korak dalje. Prema njemu, proizvođači bi morali ostvariti smanjenje emisija od 87,5 posto, dok bi dio preostalih obveza mogli ispuniti korištenjem takozvanog zelenog čelika.

Zeleni čelik postaje ključan

Jedan od najzanimljivijih dijelova prijedloga odnosi se na način proizvodnje automobila, a ne samo na njihove motore.

Proizvođačima bi se omogućilo da korištenjem zelenog čelika proizvedenog u Europskoj uniji kompenziraju do 7,5 postotnih bodova svojih obveza vezanih uz emisije CO2.

Riječ je o čeliku koji se proizvodi uz znatno manje emisije stakleničkih plinova nego tradicionalnim postupcima koji se oslanjaju na ugljen. U njegovoj proizvodnji mogu se koristiti vodik dobiven iz obnovljivih izvora energije i druge tehnologije s manjim ugljičnim otiskom.

Takav pristup trebao bi proizvođačima omogućiti da dio klimatskih ciljeva ispune promjenama u proizvodnom procesu, umjesto isključivo smanjivanjem emisija iz ispušnih cijevi.

Problem je što je zeleni čelik trenutačno znatno skuplji od konvencionalnog i njegova proizvodnja u velikoj mjeri ovisi o javnim potporama.

Što to znači za kupce automobila?

Ako kompromis bude prihvaćen, nakon 2035. u europskim prodajnim salonima i dalje bi se mogli nalaziti novi automobili s benzinskim motorima, ali njihov udio vjerojatno bi bio znatno manji nego danas.

Najviše prostora mogli bi dobiti hibridi i plug-in hibridi, koji kombiniraju motor s unutarnjim izgaranjem i električni pogon. Potpuno električni automobili i dalje bi imali ključnu ulogu jer bi proizvođači morali ostvarivati vrlo velika smanjenja prosječnih emisija svoje ponude.

Važno je pritom razumjeti da se ograničenja odnose na prosječne emisije novih automobila pojedinog proizvođača, a ne na jednostavno pravilo prema kojem svaki automobil zasebno mora ostvariti smanjenje od 87,5 posto.

Drugim riječima, proizvođač bi mogao nastaviti prodavati određeni broj benzinaca ili hibrida, ali bi njihov udio morao uskladiti s ukupnim emisijskim ciljevima.

Konačna odluka tek slijedi

Iako je riječ o važnom političkom dogovoru, nova pravila još nisu usvojena.

Tri parlamentarne skupine najprije moraju formalno potvrditi zajedničko stajalište, nakon čega slijede rasprava u nadležnom odboru i glasovanje u Europskom parlamentu.

Potom će biti potrebni pregovori s Vijećem Europske unije i Europskom komisijom kako bi se usuglasio konačni tekst uredbe.

Zato još nije moguće tvrditi da je zabrana prodaje novih benzinaca i dizelaša od 2035. definitivno ukinuta. Politički smjer sve jasnije ide prema ublažavanju prvotnih pravila, ali konačni oblik kompromisa tek treba biti dogovoren.

Za europsku automobilsku industriju to bi moglo značiti više vremena za prilagodbu elektrifikaciji, dok bi kupci i nakon 2035. mogli imati širi izbor pogonskih tehnologija nego što se donedavno očekivalo.