Veliki broj djece trpi psihičke posljedice pandemije. U tom periodu drastično je povećano i nasilje u obitelji, kao i zanemarivanje te seksualno zlostavljanje djece, a uz sve, nacija se suočava s golemim problemom velikog porasta ovisnosti o alkoholu, ilegalnim supstancama, kockanju i klađenju. To pokazuju statistike i istraživanja, među ostalim, i rezultati novog istraživanja Hrvatskog psihijatrijskog društva.

S obzirom na te alarmantne podatke, u sklopu Nacionalne kampanje za mentalno zdravlje ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Udruge za prevenciju depresije i suicida - Životna linija, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, kojom se želi podići svijest o depresiji i suicidalnosti, održan je drugi online panel posvećen temi obiteljskog nasilja i ovisnosti.

Na panelu su o svemu razgovarali dr. Ivan Čelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, prof.dr. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, primarijus dr. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof.dr. Marija Kušan Jukić, psihijatrica iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.

- U Poliklinici vidimo sve više djece koja su žrtve nasilja u obitelji ili seksualnog zlostavljanja. Podaci MUP-a kažu da je u odnosu na 2019. godinu u prvih pet mjeseci zlostavljanje djece poraslo za 27 posto, a lani je u odnosu na 2019. kazneno djelo kršenja djetetovih prava, odnosno, fizičko i emocionalno zlostavljanje, poraslo za 32 posto, dok se seksualno zlostavljanje povećalo za čak 67 posto. Istodobno, veliki broj roditelja osjeća anksioznost i povišenu razinu stresa. Teško je biti i roditelj i dijete u ovim vremenima, i apsolutno moramo podržati djecu i roditelje u njihovim odgojnim praksama – rekla je tijekom panela prof.dr. Buljan Flander, ističući podatke iz istraživanja koje je radila tijekom ožujka i veljače ove godine na 22.000 zagrebačkih učenika, i koji pokazuju da više od polovine djece ima osjećaj beznađa i tuge uz strahove od neuspjeha, devet posto ih ima klinički značajnu anksioznost i depresivnost, a čak 14 posto njih ima klinički značajne simptome iz okvira posttraumatskog stresnog poremećaja.

Problemi roditelja s ovisnošću uvelike se odražavaju na cijelu obitelj i razaraju je, pa je dr. Čelić istaknuo da je u ovom trenutku u Hrvatskoj oko 40.000 ovisnika o kockanju, sa stalnom tendencijom porasta. U pandemiji je značajno je porasla i konzumacija alkohola te ilegalnih supstanci.

- Situacija nikako nije dobra. Šira javnost problem ovisnosti percipira tek kada ona postane socijalno upadljiva, do tada je uopće ne primjećuje, a obitelj ovisnika o kockanju najčešće je razorena i teško ranjena, i njima treba pomoć. Ujedno, tu su i društveno prihvatljive ovisnosti, poput one o alkoholu, i brojke kažu da je u Hrvatskoj 250 tisuća ovisnika o alkoholu. To je ogromna brojka – rekao je dr. Čelić.

Problem ovisnosti, što je posebno zabrinjavajuće, direktno pogađa i djecu, koja se sve više okreću konzumaciji marihuane.

- Razlozi za početak konzumacije najčešće su znatiželja, dosada i potreba za pripadanjem grupi, s tim da se taj početak konzumacije marihuane veže uz sve mlađe dobne skupine. Emocije koje su pratile pandemiju su najprije strah, a kasnije dosada i apatija. Upravo je dosada čest razlog početka konzumacije marihuane kod djece. Uz sve, prošle smo godine prvi puta primijetili da nam se mladi javljaju zbog poremećaja vezanih uz anksioznost i stres – istaknula je na panelu prof.dr. Kušan Jukić.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo vode registar ovisnosti i prate trendove, a oni pokazuju da je u tretmanu sve više ovisnika o marihuani te da su sve mlađih dobnih skupina.

- Trend u 2020., a pogotovo u 2021., pokazuje sve veći broj upućivanja mladih u zdravstvene ustanove ne zbog ovisnosti, nego zbog anksioznosti i drugih poremećaja koji mogu biti povezani i s konzumacijom prije svega marihuane, jer je mladi uzimaju zbog dosade i smanjenja anksioznosti.

Dodatni problem je i što je marihuana vrlo dostupna, ali i benevolentan stav javnosti prema njoj. Ne govori se dovoljno o njezinoj štetnosti – istaknula je primarijus dr. Štimac Grbić saznanja HZJZ-a.

A upravo su udruge one kojoj se ljudi često obrate za pomoć i tamo nađu podršku, bez stigmatizacije i osuđivanja. Alarmantnu situaciju u svom svakodnevnom radu primjećuje i Tin Pongrac.

- Problem ima silne razmjere. To su većinski fenomeni kod djece, da osjećaju plašljivost i anksioznost, s time se moramo suočiti. Također, više od 50 posto djece ima posttraumatske stresne reakcije koje će se još više povećati nakon epidemije. Dakle čekaju nas još veći problemi. A da bi se pomoglo djeci i njihovim roditeljima prvi korak je svakako razumijevanje. Profesori i svi koji rade s djecom trebaju razumjeti sindrom posttraumatskih stresnih reakcija i duljinu trajanja tog fenomena, da on neće nestati u kratkom vremenu. Također, treba osigurati resurse za emocionalnu i psihološku pomoć djeci, ali i njihovim roditeljima. To je iznimno važno, jer roditelji isto mogu prenijeti svoje posttraumatske stresne reakcije na djecu – naglasio je Tin Pongrac.

S obzirom na ozbiljnost i težinu situacije, kao i na potrebu da se svi kao društvo što prije osvijestimo o problematici narušenog mentalnog zdravlja te povećanja ovisnosti, nasilja u obitelji i zlostavljanja djece, pogledajte ovaj vrlo važan edukativni panel na Tportalu u srijedu, 8.rujna.