Svijet VIJEĆE SIGURNOSTI ODLUČILO

Haški sud do 2015. mora završiti rad

Vijeće sigurnosti UN odlučilo je u srijedu da Međunarodni kazneni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) u Haagu, mora dovršiti sve preostale predmete u iduće četiri godine, do 31. prosinca 2014

Isti rok za završetak rada, Vijeće je odredilo i Međunarodnom sudu za genocid u Ruandi (ICTR). Svi preostali pravni postupci nakon toga datuma, trebaju biti preneseni na Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene tribunale, navodi Vijeće sigurnosti u rezoluciji usvojenoj sa 14 glasova za i jednim suzdržanim. Suzdržana je bila Rusija, koja je izrazila neslaganje s odlukom da se rad dvaju 'ad hoc' sudova UN-a, okonča kroz rezidualni mehanizam.

Među pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, Rusija se najotvorenije zalaže za što skoriji završetak rada Haškog suda, pred kojim je završio gotovo cijeli vojni i politički vrh njezine saveznice Srbije, iz 1990-ih.

U rezoluciji se dva suda pozivaju da 'poduzmu sve moguće mjere, kako bi bez odlaganja završili sav preostali rad najkasnije do 31. prosinca 2014.', prije zatvaranja.

Haški sud osnovan je 1993., a prvotno je planirano da završi s radom do kraja 2010. godine.

Izvješćujući o provedbi strategije dovršetka rada suda, njegov predsjednik Patrick Robinson je 6. prosinca u Vijeću sigurnosti UN rekao je kako je trenutačno 10 predmeta na suđenju ili u pripremama za suđenje, od kojih će četiri biti dovršena iduće godine, a šest 2012.

Dovršetak suđenja Radovanu Karadžiću očekuje se krajem 2013. Svi žalbeni postupci trebali bi biti dovršeni do kraja 2014., iako nedavne odgode na suđenju Karadžiću upućuju na to da bi taj datum trebalo preispitati u primjereno vrijeme, rekao je Robinson. To je bilo prvi puta da predsjednik ICTY-a spominje mogućnost da sud nastavi rad i u 2015. godini, pet godina nakon prvotno planiranog zatvaranja, što je u raspravi izazvalo kritiku Rusije, koja se godinama zauzima za to da se sud što prije zatvori.

Od osnutka 1993. ICTY je optužio 161 osobu za ratne zločine počinjene u ratovima na području bivše Jugoslavije 90-ih godina, a u 17 godina rada, dovršio je postupke protiv 125 optuženika.

U bijegu su još dvojica optuženika - ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić i bivši čelnik pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji Goran Hadžić - optuženi za neke od najtežih ratnih zločina počinjenih u Europi nakon Drugog svjetskog rata - genocid u Srebrenici i pokolj u Vukovaru. Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz, odnedavno sve otvorenije sugerira da se obojica najvjerojatnije kriju u Srbiji, te proziva vlasti u Beogradu zbog neuvjerljive potrage za njima.

Međunarodni sud za genocid u Ruandi ima znatno više predmeta pod svojom jurisdikcijom, a mnogi od optuženih za pokolje nad oko 800 tisuća pripadnika manjinskog naroda Tutsi 1994., još uvijek su u bijegu, nedostupni ICTR-u. Neki od 16 bjegunaca su pod zaštitom susjednih zemalja koje su bile upletene u građanski rat u Ruandi, poput Kenije, Ugande i Burundija.

Među njima je najtraženiji Felicien Kabuga, 75-godišnji poslovni čovjek iz Kigalija optužen da je financirao zločine, jer je milicije većinskih Hutua opskrbljivao s glavnim oružjem genocida - mačetama, a njegova radio postaja stalno je emitirala pozive na ubijanje Tutsija.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još