Hrvatska POBUNA U SDP-U

Vladine ustavne promjene padaju na vojsci

Kada bi izmjene Ustava bile prihvaćene u obliku u kojem ih predlaže Vlada, za slanje hrvatskih vojnika u Irak više ne bi trebala 102, nego 77 glasova u Saboru. Ustav sada propisuje da Oružane snage mogu prijeći granice Hrvatske ili djelovati preko njezinih granica samo ako tako odluči Sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. U sadašnjem sazivu Sabora, to su 102 glasa

 Drugim riječima, za takvu odluku vladajućoj većini potrebni su i glasovi oporbe. Novom odredbom odluka bi se donosila većinom glasova svih zastupnika – što sada znači njih 77 – pa za slanje hrvatskih vojnika u inozemstvo glasovi oporbe više ne bi bili potrebni, piše Novi list

Milom ili silom

U okviru 'NATO-izmjena', Ustav bi ubuduće trebao propisivati da Hrvatska »može pružiti pomoć državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Vlade RH«. Vlada obrazlaže da su nakon sklapanja Sjevernoatlantskog ugovora Oružane snage RH dužne sudjelovati u kolektivnoj obrani, da će se napad na bilo koju članicu NATO-a smatrati napadom na Hrvatsku te da će Oružane snage RH biti dužne štititi suverenitet i neovisnost napadnute države. No, čl. 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji je temelj kolektivne obrane, ne propisuje da zemlja saveznica drugoj zemlji mora pomoći slanjem vojske, nego da će poduzeti mjere koje smatra potrebnim, »uključujući uporabu oružane sile«. Stoga niti kroz Ustav neće biti propisana obveza slanja vojne pomoći, nego samo mogućnost.

Vlada te izmjene obrazlaže »usklađivanjem parlamentarne procedure s praksom drugih zemalja«, ali i obvezama koje proizlaze iz članstva Hrvatske »u međunarodnim organizacijama«, pri čemu se očito misli na NATO.

U Ministarstvu obrane objašnjavaju da sve zemlje članice NATO-a za slanje svojih vojnika izvan granica imaju blažu proceduru od ove koja je trenutno na snazi u Hrvatskoj.

Prema njihovim tvrdnjama, u nekim zemljama za to je dovoljna odluka Vlade, a u drugima obična većina u parlamentu. O mogućnosti da se potrebna većina ublaži i u Hrvatskoj navodno se razgovara već nekoliko godina, ali se za tu izmjenu čekala prva prilika kad se bude mijenjao Ustav.

Sabor će o cijelom paketu ustavnih promjena raspravljati na prvom sljedećem danu zasjedanja, što je 14. listopada. No, u najjačoj oporbenoj stranci, SDP-u, neslužbeno se doznaje da oni neće podržati promjenu ustavne odredbe koja se tiče slanja hrvatskih vojnika izvan granica države.

– Ne, to ne dolazi u obzir. Unutar NATO-a ne postoji ujednačena praksa kad je o ovome riječ, a u Hrvatskoj smo odluke o odlasku naših vojnika u mirovne misije uvijek donosili konsenzusom. Tako treba i ostati, kazao nam je visoki izvor iz SDP-a. U najjačoj oporbenoj stranci iznimno su iznenađeni ovim prijedlogom Vlade, s obzirom da se ranije uopće nije najavljivala takva mogućnost.

Bez njihovih glasova, tu (kao niti bilo koju drugu) izmjenu Ustava nije moguće donijeti.

Da većinu potrebnu za slanje hrvatske vojske u mirovne misije i druge operacije izvan zemlje ne treba mijenjati, smatra i predsjednik saborskog Odbora za obranu, SDP-ovac Boris Šprem. Šprem ističe da prijedlog izmjena nije vidio, ali podsjeća da je još od 1999. godine i prve misije u Sierra Leonu uvijek postojala suglasnost između SDP-a i HDZ-a oko slanja vojnika izvan granica, bez obzira koja je stranka bila na vlasti.

– Nikad nije bilo problema s osiguravanjem dvotrećinske većine potrebne za slanje vojske na teritorij neke strane države. Ne znam kakva je praksa drugih zemalja, ali mi imamo naša iskustva i tradiciju i smatram da bismo trebali nastaviti tim putem. Ne bi bilo dobro da se ubuduće bez opozicije pripadnike Hrvatske vojske šalje izvan Hrvatske, upozorio je Šprem.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još