Nakon što je tportal.hr jučer objavio da je Ustavni sud krajem listopada ipak dobio jedan prijedlog za ocjenom referendumskog pitanja o braku, razgovarali smo s Nevenom Raukom koji tvrdi da je podnositelj toga prijedloga. Mladi nezaposleni kuhar kaže da ga je inicijativa U ime obitelji duboko povrijedila
Neven Rauk (28 godina) kaže da više nije mogao slušati prepucavanja političara oko toga treba li Sabor od Ustavnog suda tražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja koje glasi: 'Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?' Umjesto čekanja da institucije profunkcioniraju i očajavanja je, kaže, sam odlučio zatražiti od suda da se očituje.
'Nisam se konzultirao s pravnicima, nego sam jednostavno, laički, predao prijedlog i zatražio od ustavnih sudaca da ocijene je li to pitanje u skladu s Ustavom ili ne', rekao je Rauk za tportal.hr.
'Došao sam u pisarnicu suda i dobio potvrdu o datumu predaje prijedloga i štambilj. Sada očekujem odgovor Ustavnog suda', kazao je Rauk i objasnio da ga je na akciju motivirao snažan osjećaj obaveze da nešto učini kako bi se njegova ljudska prava zaštitila
Priznaje da ne zna može li Ustavni sud uopće raspravljati o njegovu prijedlogu i da nije čuo za tumačenje Ustavnog zakona prema kojemu samo Sabor, u ovom trenutku, može zatražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja. 'Razočaralo me to što Sabor nije reagirao i poslao zahtjev za ocjenom ustavnosti', rekao je naš sugovornik.
'Cijelo to pitanje oko referenduma puno je nedorečenosti, a ja sam osjetio potrebu postaviti ovo pitanje, jer smatram da je referendum o braku protuustavan, jer vrijeđa moje dostojanstvo i dostojanstvo svakog bića. To pitanje zadire u ljudska prava o kojima se ne smije odlučivati na referendumu. U tom trenutku, kada sam predao prijedlog za ocjenom ustavnosti, smatrao sam da me jedino Ustavni sud u svemu ovome može zaštititi kao osobu', kazao je Rauk.
Rauk kaže da se on, kao homoseksualac, zbog ovog referendumskog pitanja osjeća ugroženo: 'Ako se to pitanje prihvati, to znači da ja, dakle, nemam pravo na različitost. Ovim referendumom bi me se svrstalo među građane drugog reda. Ja onda ipak ne mogu biti jednak, premda mi to Ustav jamči. Navodno je jednakost svih ljudi jedna od temeljnih vrednota države…'
Upitan da objasni zašto mu je stalo da se njegova veza može zvati brakom, Rauk postavlja protupitanje: 'Ako smo svi jednaki, zašto se to ne bi zvalo brak?' Argument da je brak po tradiciji zajednica muškarca i žene za Rauka ne igra nikakvu ulogu. Ne tješi ga ni najava donošenja novog Zakona o životnim partnerstvima koji bi homoseksualnim zajednicama trebao dati gotovo ista prava pred zakonom kao i heteroseksualnim partnerima u braku, osim posvajanja djece.
'Cilj je referendumskog pitanja diskriminacija jedne manjine i zabrana posvajanja djece', uvjeren je Rauk.
Ako Ustavni sud ipak procijeni da je pitanje ustavno i dozvoli referendum, Rauk kaže: 'Ja ću izaći na referendum i, naravno, da ću zaokružiti protiv, ali ću se tada obratiti i drugim međunarodnim institucijama vezano za to pitanje.'
Inače, mediji su o Nevenu Rauku posljednje četiri godine pisali kao o žrtvi brutalnog napada nasilnih homofoba koji su ga 2009., preko jedne društvene mreže, namamili na 'spoj' i pretukli.
