Hrvatska BORBA PROTIV AIDS-A

Godišnje se HIV-om zarazi 50 osoba, no zemlja smo niskog rizika

Godišnje se u Hrvatskoj otkrije više od 50 osoba zaraženih HIV-om, no broj novootkrivenih s tom infekcijom na milijun stanovnika, odnosno 12 na milijun, Hrvatsku i dalje čini zemljom niskog rizika, rečeno je na konferenciji održanoj u povodu Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a

Tematska skupina Ujedinjenih Naroda za HIV / AIDS organizirala je u Zagrebu konferenciju Hrvatska na putu prema nula promila diskriminacije, koja je okupila predstavnike Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te nevladinih organizacija i akademskih institucija iz Hrvatske i regije.

‘U Hrvatskoj s HIV-om živi više od 700 osoba, a u proteklih 25 godina ukupno je registriran 921 oboljeli. AIDS je razvilo njih 345. Nažalost, njih 177 više nije među nama’, iznijela je Tatjana Nemeth Blažić, voditeljica Odsjeka za HIV / AIDS pri Zavodu za javno zdravstvo.

Među oboljelima i dalje dominiraju muškarci, koji čine 85 posto. Dominantni put prijenosa infekcije je spolni odnos s muškarcima koji imaju seksualne odnose s muškarcima, a oni čine više od polovice inficiranih HIV-om.

‘Rizik povećava i velik broj seksualnih partnera, seksualni odnosi s nepoznatim osobama i onima koji naplaćuju seksualne usluge. Među inficiranima i oboljelima su i uživatelji opojnih droga, koji čine 6,9 posto HIV inficiranih’, dodala je dr. Nemeth Blažić.

Ohrabruje podatak da je obolijevanje od AIDS-a u stagnaciji, a smrtnost u laganom padu, pa stručnjaci situaciju ocjenjuju razmjerno povoljnom, no i pozivaju na oprez jer napominju da se stanje ‘uvijek može pogoršati’.

‘Skrb o osobama zaraženim HIV-om je centralizirana, pa nam je ove godine na pregled došlo 635 zaraženih osoba, od čega je jedna trećina s područja Zagreba. Liječenje prolazi bez većih poteškoća, iako je broj lijekova manji nego u drugim europskim državama’, potvrdio je Josip Begovac, predstojnik Klinike za infektivne bolesti 'Fran Mihaljević'.

Po mišljenju predstojnika Begovića, ‘liječenje je danas kvalitetnije, pa zaraženi mogu doživjeti i normalnu starost’. Pohvalio je Hrvatsku kao dobar primjer koordinacije svih sudionika u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.

Nisu nam dostupni svi lijekovi, kao što ih imaju zemlje EU i SAD, pa je od 29 registriranih pripravaka, samo 16 dostupno. Situacija bi trebala biti bolja, no dva su razloga zašto je manje lijekova: farmaceutska industrija ne nalazi interes, jer je malo tržište, pa su i preokupirani pojedinačnom cijenom lijeka’, ustvrdio je dr. sc. Josip Begovac.

Prva reakcija: Kako si dobio HIV?

‘Diskriminacije prema zaraženima HIV-om ima, no smanjuje se. Onaj tko bude inficiran, to kaže samo izabranim članovima najuže obitelji. Ipak, to neće reći u uobičajenoj komunikaciji, jer bi prva reakcija bila: kako si ga dobio’, ukazuje Vanja Bastiančić iz pulske Udruge Institut koja, među ostalim, provodi edukativne i preventivne programe među korisnicima droga.
Aktivisti Udruge odlaze među ovisnike u cilju edukacije, ali i motivacije za odlazak na testiranje na HIV, a u slučaju zaraze ukazuju na potrebu pravovremenog liječenja.

Zadovoljstvo situacijom na globalnoj razini prenijela je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj, pohvaliviši i ‘uspješnu hrvatsku priču u sprečavanju HIV-infekcija’.

‘U svijetu je zaraženo 34 milijuna ljudi, a njih 1,8 milijuna umrlo je od AIDS-a ili bolesti povezanih s AIDS-om. Ipak, postoje obećavajuće informacije o smanjenju broja infekcija, pa je od 1997, kad je situacija bila najgora, broj zaraženih smanjen za 21 posto. Za toliki postotak smanjena je smrtnost od bolesti i infekcija’, prenijela je Louisa Vinton.

Zemlje članice UN-a trenutačno za edukaciju, prevenciju i liječenje HIV-a, odnosno AIDS-a, izdvajaju 15 milijardi dolara, a do 2015. godine taj iznos planiraju povećati na 24 milijarde. Konačni je cilj: nulto širenje zaraze i nulta diskriminacija prema zaraženima i oboljelima.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još