Hrvatska ČAČIĆ O VLADINIM MJERAMA

Recesije ne bi bilo da država plati dugove

  • Autor: V. Brkulj
  • 27.2.2009 12:56:18
  • 27.2.2009 12:00:00

'Da država plati svoja dugovanja koja iznose milijardu kuna i sreže proračun za deset posto, odnosno za 12 milijardi kuna, i sve to u roku dana, o recesiji u Hrvatskoj ne bismo razgovarali', kazao je predsjednik HNS-a Radimir Čačić na konferenciji za novinare

Antirecesijske mjere koje je jučer predložila Vlada Čačić je nazvao još jednim marketinškim spinom i odgađanjem  rješenja problema.

'Vlada ne treba pomagati ovom gospodarstvu, ona treba samo platiti sva svoja dugovanja i onda bi problem bio riješen', rezolutan je bio Čačić koji je osvrnuo i na mjeru iz Banskih dvora po kojoj je rok za plaćanje roba i usluga spušten sa 90 na 60 dana.

'I sada se plaća sa zakašnjenjem većim od 90 dana, pa nikome ništa. To nije nikakva mjera i to će se i dalje kršiti', uvjeren je predsjednik HNS-a i dodaje da bi svaka tvrtka koja prima poticaje od države morala u svoj proizvod ugraditi 50 posto hrvatskih komponenti.

Kao primjer kako izgledaju stvarne mjere Čačić je naveo one koje se mogu vidjeti u Sloveniji, gdje su određeni rokovi, postoci, iznosi i odgovorne osobe.

'To su mjere, a ovo je samo još jedno odugovlačenje', upozorio je Čačić.

Uz navedeno, ključ za izlazak iz krize Čačić vidi i u uvođenju zabrane iznošenja dividende svim stranim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj. Prema njegovim podacima, lani je iz Hrvatske kroz dividendu iznesena milijarda eura.

'Stimuliranjem reinvestiranja dividende kroz različite porezne olakšice mogla bi se riješiti ova situacija', smatra Čačić i dodaje da bi se hitno trebalo uložiti u hidrocentrale na Dravi i Savi, termoelektrane na ugljen i plin u energetici, u turističke komplekse koji su u vlasništvu države, od Brijuna, Duilova, Kupara, Prevlake do lokacija koje bi se mogle otvoriti restrukturiranjem brodogradnje te proizvodno aktivirati gotovo jedan milijun hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta.

Čelnik HNS-a smatra da plaće u javnom sektoru ne bi smjele rasti sve do trenutka dok ne počne rasti BDP-a, a moguće uvođenje poreza na SMS poruke nazvao je bedastoćom jer bismo u tom slučaju mogli uvesti i na prozore i kvake.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još