Riječ je o priči koja traje već dug niz godina, ali bez značajnijeg i opipljivijeg napretka. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u utorak je na konferenciji za medije, na kojoj je opravdavao neuspjeh u izvršavanju obećanja da će zatvoriti odlagalište Jakuševec, govorio o potrebi izgradnje centra za gospodarenjem otpadom u Resniku.

Potvrdio je da bez izgradnje novog CGO-a neće biti ni zatvaranja Jakuševca, tempirane ekološke bombe u središtu grada koja samo čeka da eksplodira - jer drugog rješenja nema.

Kako bilo, od CGO-a se ne odustaje, a Tomašević izgradnju u Resniku vidi kao spas za Zagreb.

Prema zakonu, on bi trebao biti izgrađen u suradnji sa Zagrebačkom županijom, ali je Tomašević izričito odbacio mogućnost da se to dogodi. Zagrebački gradonačelnik traži od Vlade da promijeni zakon kako bi Grad mogao sam graditi CGO - bilo sredstvima Europske unije, bilo vlastitim novcem.

Pitanje je što bi u tom slučaju učinila Zagrebačka županija, a župan Stjepan Kožić kaže da su već imali pripremljen projekt i postignut konsenzus oko izgradnje CGO-a u Ivanić Gradu.

Evidentno postoje velika razmimoilaženja između vizija Vlade i Grada Zagreba o tome kako bi se trebalo pristupiti zbrinjavanju otpada u Zagrebu.

Centar za gospodarenje otpadom (CGO) je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Dio ovog sustava čine i pretovarne stanice, u kojima se obavljaju skladištenje, priprema i pretovar otpada za prijevoz prema postrojenju za obradu, ali je 2015. godine promijenjen nacionalni Plan gospodarenja otpadom.

U Hrvatskoj je, prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, predviđena izgradnja 11 takvih centara. Do sada su u Hrvatskoj izgrađena tek tri - Marišćina, Kaštijun i Bikarac. Marišćina i Kaštijun često su predmet kritika aktivista i stručne javnosti, a građani se žale na smrad koji dolazi iz njih i tvrde da se radi o običnim smetlištima.

U kolovozu ove godine županijski vijećnik u Skupštini Primorsko-goranske županije i aktivist Josip Katalić poslao je pismo odgovornima u kojem se žalio da je ponovo došlo do eskalacije smrada iz centra za gospodarenje otpadom Marišćina.

Zelena akcija je prije desetak dana održala prosvjednu akciju na Markovu trgu ispred Vlade i Sabora, upozorivši da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uporno forsira izgradnju centara za gospodarenje otpadom iako su se prva dva, Marišćina i Kaštijun, pokazala potpuno promašenima. Udruge traže da se o tome raspravlja na tematskoj sjednici saborskog Odbora za okoliš te da se razmotri promjena koncepta zbrinjavanja otpada.

Marišćina je prvi izgrađeni centar za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj 2017. godine i središnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. Izgrađen je na području Općine Viškovo te je otprilike 14 kilometara udaljen od Rijeke. Projektom je bila obuhvaćena i izgradnja pretovarnih stanica u Delnicama, Novom Vinodolskom, Krku, Rabu, Cresu i Malom Lošinju. Uslijedio je Kaštijun, a pokriva područje Istarske županije i Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji.

Prema podacima iz Odluke o donošenju Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2023. do 2028. godine, CGO Biljane Donje je u izgradnji te je za 2023. godinu planiran početak rada.

Za CGO Babina Gora, Lučino razdolje i Lećevica potpisani su ugovori za radove, a CGO Piškornica je u fazi provedbe javne nabave za ugovaranje radova na projektiranju i izgradnji.

Oko CGO-a Lećevica, koji bi trebao riješiti probleme oko zbrinjavanja otpada na području Splitsko-dalmatinske županije, bilo je mnogo prijepora i otpora. Više od dva desetljeća govori se o županijskom centru za gospodarenje otpadom u splitskom zaleđu, na što su potrošeni deseci milijuna kuna, ali CGO-a nema, kao što je tportal pisao prošle godine.

Prošle godine potpisan je ugovor o početku radova. Na natječaju je pobijedila zajednica ponuditelja, u kojoj se nalaze hrvatski Sarađen te slovenski GH Holding i VGP Drava Ptuj.

Zajednička ponuda triju tvrtki od 155,6 milijuna kuna bez PDV-a bila je najpovoljnija na javnom natječaju. Ukupna procijenjena vrijednost izgradnje centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosi 611,4 milijuna kuna, a projekt se 71 posto sufinancira bespovratnim sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske unije.

CGO Piškornica će se graditi na način da su prvom fazom obuhvaćene Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska županija dok će se u drugoj fazi uključiti Bjelovarsko-bilogorska županija, sukladno ciljevima za povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada.

Za CGO Orlovnjak, Šagulje i Zagreb u tijeku je priprema dokumentacije za prijavu za sufinanciranje EU-a, navodi se u planu koji je usvojen u srpnju ove godine.