Rožić je iznenađen razvojem događaja, ali drži kako će na sudu imati prilike aferu s Hajdukom konačno ostaviti iza sebe i dokazati da nije kriv. 'Hajduk je poslovao kao i ostali klubovi u to ratno vrijeme. Nije se radilo preko privatnih računa, već je klub imao svoj račun u Austriji preko kojeg se poslovalo. Nitko se osobno nije okoristio Hajdukom, to je valjda najvažnije!', kazao je Večernjem listu Rožić, koji je za vrijeme istrage, zajedno s Kalebom i Buljanom bio 20 dana u pritvoru.

Napominje da su uprava i skupština kluba kontrolirali financijsko poslovanje, a iako je u to vrijeme Nadan Vidošević bio predsjednik Upravnog odbora i njegovo se ime povlačilo od početka afere, u konačnici je, zanimljivo, izostavljen iz optužnice.

Županijsko državno odvjetništvo podignulo je i drugu optužnicu za Hajduk, onu protiv 'nasljednika' prve garniture: Željka Kovačevića, predsjednika uprave, Petra Reića i Ivana Maršića, direktore, Ivicu Šurjaka, sportskog direktora, Velimira Strinića, direktora stadiona, te Ivana Zelića, financijskog direktora, terete za 100 milijuna kuna utaje poreza i 1,8 milijuna kuna štete klubu u razdoblju od 1997. do 2000. godine, kada su bili na čelu kluba.

Po optužnici, princip poslovanja ostao je isti, naime, radilo se preko deviznog računa u inozemstvu, nisu se plaćali porezi i doprinosi državi, a iz 'crne devizne blagajne' izgleda da su se posluživali kako je kome trebalo. Svi se, piše Večernji list, pravdaju da je u to ratno vrijeme klub poslovao preko računa u inozemstvu, i da je to bio normalan model poslovanja gotovo svih klubova, a danas se šuška da je razlog izvlačenja prvog takvog slučaja na površinu, iako mu apsolutna zastara stupa na snagu 2013., predizborna godina te politička čistka kadra Ive Sanadera

Optužnica protiv Rožića

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podignulo je optužnicu protiv Vedrana Rožića pošto mu je mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskoga sabora danas skinulo zastupnički imunitet, čime je odobreno pokretanje kaznenog postupka protiv njega

Županijsko državno odvjetništvo tereti Rožića, čije ime, kao ni imena ostalih okrivljenika iz te optužnice, ne navodi, da je počinio kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju.

Okrivljenom Rožiću stavlja se na teret da je kao direktor Hajduka zajedno s bivšim financijskim direktorom tog kluba Bartulom Kalebom od veljače 1992. do srpnja 1997. dio novca tog kluba, 18 milijuna njemačkih maraka, uplatio u tzv. 'crnu deviznu blagajnu', a ne na žiroračun kluba u Zavodu za platni promet. Iz te blagajne su isplaćivali igračima i drugim osobama novac na koji nisu uplaćeni porezi i doprinosi, čime su klubu pribavili oko 74 milijuna kuna imovinske koristi na štetu proračuna Republike Hrvatske.

Isto tako, od siječnja 1995. do srpnja 1997. u Splitu, bez znanja i odluke upravnog odbora kluba, odobrili su da se novac s računa kluba u banci nepovratno doznači privatnim poduzećima bez ikakve osnove i stvarne obveze da ih vrate, čime su oštetili klub oko 100 tisuća kuna.

Okrivljenom Rožiću i Ivanu Buljanu, kao sportskom direktoru kluba, stavlja se na teret da od početka svibnja 1992. do 7. srpnja 1997. u blagajnu kluba nisu položili dio deviznih sredstava ostvarenih prodajom igrača u strane klubove, nego su ih zadržali za sebe i time oštetili klub oko sedam milijuna kuna.

Rožiću se stavlja na teret i da je od svibnja 1992. do ožujka 1997. nekoliko puta zatražio od blagajnika kluba da mu iz tzv. 'crne devizne blagajne' isplati 635 tisuća njemačkih maraka, koje je zadržao za sebe i time oštetio klub.

U priopćenju objavljenom na stranicama DORH-a Županijsko državno odvjetništvo iznijelo je 's obzirom na netočne informacije i tvrdnje o dugotrajnosti postupanja' kronologiju 'svih radnji poduzetih u tom predmetu'.

Navodi da je, pošto je 2000. godine podnesena kaznena prijava i provedena kriminalistička obrada, Županijsko državno odvjetništvo podnijelo istražni zahtjev protiv Rožića i drugih, a u travnju 2003. podignulo optužnicu. Vijeće Županijskog suda u Splitu prihvatilo je prigovore okrivljenika i vratilo optužnicu državnom odvjetništvu u studenom e2003. radi dopune istrage, što je dovršeno krajem 2006., nakon čega je Županijsko državno odvjetništvo podnijelo zahtjeve za međunarodnu pravnu pomoć radi utvrđivanja tijeka novca.