TV HISTORY CHANNEL

Utjecaj 'kakice' na svijet oko nas

Brojni su nazivi za produkte velike nužde, fiziološke potrebe koja nas izjednačuje sa svim živim bićima. No, rijetko tko se njome usuđuje znanstveno pozabaviti. Više o utjecaju kakice na kulturu i industriju možete doznati u emisiji 'Crap: A Short History'

Za razliku od čovjeka, koji će na prizor kakice složiti gadljivu grimasu, većina naših rođaka iz životinjskog svijeta nema problema s gadljivošću, nego naprotiv, u njoj prepoznaje određene kvalitete. Primjerice, divlji zečevi hrane se uglavnom travom, no nemaju razvijen probavni sustav poput preživača, pa teško razgradivu hranu moraju probaviti dvaput. Kao što ste pretpostavili, to znači da moraju ponovno pojesti ono što im je izašlo na 'stražnji izlaz', a neće se libiti ni poslužiti se tuđim ostacima.

Životinjica koja je poznatija po sličnim prehrambenim navikama je govnovalj iliti balegar. Njegove dnevne aktivnosti sastoje se od potrage za životinjskom balegom kojom se hrani, ali poznatiji je po kotrljanju kugli od balege koje načini kako bi ovu 'hranu' otkotrljao do rupe u zemlji gdje othranjuje svoje ličinke. Smatra se da je ep o Sizifu inspirirao upravo ovaj kukac, a sličnost i simbolika su očite.

National Geographic
Govnovalj, Sizif svijeta kukaca
Uz poveznice sa Sizifom, zanimljivo je da je govnogalj imao vrlo visok status u panteonu egipatskog vjerovanja. Naime, drevni Egipćani povezivali su govnogalja s Kheprijem, bogom izlazećeg Sunca koji svakog dana kotrlja Sunce preko neba. Kad Sunce zađe, Khepri ga, poput govnogalja, kotrlja ispod zemlje dok ne dođe na drugu stranu i ne svane novi dan. Kasnije se govnogalj poistovjetio sa smrću i ponovnim rođenjem, pa su često njegove figurice i slike krasile grobnice egipatskih faraona.

Istovremeno, drevni Egipćani nisu se sramili ni obavljanja velike nužde. Jednako kao i stari Rimljani, Egipćani su imali javne zahode gdje se svatko mogao olakšati u ugodnom društvu te razmijeniti najnovije tračeve iz susjedstva. Otvorena socijalizacija bez granica, kakvu su poznavali Egipćani i Rimljani, danas se čini nevjerojatnom, čak i neprimjerenom. No čak i danas postoje društva u kojima se obavljanje nužde ne smatra ničim izvanrednim.

U tehnološki naprednom Japanu nužnici u javnim zahodima su ograđeni, no kad sjednete, pregrada će vam sezati tek do ramena, tako da se svom susjedu možete pristojno nakloniti te prikratiti obavljanje nužde ugodnim razgovorom. U daleko tradicionalnijem Tibetu, pak, brojni su hoteli koji umjesto nužnika u odvojenoj prostoriji imaju jednostavno - rupu u podu. U prizemlju je rupa najveća, a ravno iznad nje na svakom sljedećem katu rupa je nešto manja. Kada gost hotela mora obaviti veliku nuždu, smatra se pristojnim pozdraviti kolegu s istom potrebom na nižem katu, te se pozicionirati tako da spomenuti kolega ne zaradi neugodan poklon za vrat.

Na Tibetu izmet ima vrlo veliki značaj. Budući da na nadmorskoj visini na kojoj većina Tibetanaca živi gotovo da nema raslinja, glavni materijal za ogrjev je jakova balega. Osim za grijanje svojih kuća i kuhanje hrane, Tibetanci balegu koriste i kao prirodno gnojivo.

Moderni porast potražnje svih proizvoda i luksuza doveli su do svojevrsnog ponavljanja povijesti. U 19. stoljeću česti su bili pomorski sukobi uz obale Perua, točnije oko otoka Isle de Asie. Razlog tim sukobima bio je ptičji izmet, koji bi se vrlo dobro sačuvao u suhoj peruanskoj klimi, a slovio je kao najvrednije gnojivo.

Tomas Munita / New York Times
Sakupljači ptičjeg izmeta na Isla de Asia
Uslijed povećanja cijena umjetnih gnojiva te porasta potražnje organske hrane, danas se revitalizirala potražnja za nekad najcjenjenijim gnojivom. Stanovnici otoka Isla de Asia zadovoljni su takvim razvojem situacije, no razvija se i određeni strah. Naime, ptičji izmet toliko je tražen da je postao glavni izvor prihoda lokalnog stanovništva, pa ptice koje ga proizvode ubrzano gube stanište pred najezdom napretka i industrijalizacije. Lokalno stanovništvo upozorava da će zalihe traženog gnojiva nestati za manje od deset godina, a iza tog podatka stoji jednostavna poruka - kad s otoka nestanu ptice, nestat će i ljudi. Interesantna činjenica je da je ključna karika u ovom ekološkom krugu ni više ni manje nego - izmet.

Znanstvenici sve češće uzimaju u obzir utjecaj izmeta na naš okoliš, kulturu i povijest. Možda najznačajniji pokazatelj njegove važnosti je otkriće fosilnog izmeta za koji se ustanovilo da je ljudskog porijekla. Praljudi su na taj elementaran način ostavili mnoštvo svojevrsnih vremenskih kapsula koje su dovele do novih saznanja o našim precima. Znanstvenici su tako otkrili čime su se naši preci hranili, ponešto o njihovom životnom stilu, ali još važnije, upravo je pomoću fosiliziranog izmeta dokazano da su ljudi naselili Sjevernu Ameriku znatno ranije nego što se mislilo.

Saznajte više o praljudima, Tibetancima, drevnim Egipćanima i Rimljanima uz Montyja Halla u dokumentarcu 'Crap: A Short History' svake subotu u 20 sati na History Channelu!
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
Horoskop
Horoskop Pročitaj više