Zdravlje KOLIKO JE ZAPRAVO POVRĆE ZDRAVO?

Sedam opasnih činjenica o salati

  • Autor: tportal.hr
  • 3.6.2011 13:42:16
  • 3.6.2011 11:02:33

Matovilac opran u kloru, rajčica napajana zagađenom vodom, pesticidi u paprici, ugljični dioksid u vrećicama salate. Popisali smo neugodne i nepoznate činjenice o povrću koje tu zdravu namirnicu ne čine tako zdravom

Smrtonosna bakterija Escherichia coli prouzročila je smrt 18 ljudi, a u najmanje deset europskih zemalja oboljelo je više od 1.500. Opasna bakterija nosi, vjeruje se, gene koji je čine otpornom na nekoliko tipova antibiotika, a prenosi se povrćem. No, epidemija E. coli nije jedni razlog zašto trebamo biti oprezni kad je riječ o povrću. Iz britanskog Daily Maila prenosimo neke zastrašujuće činjenice o modernoj proizvodnji povrća koje te zdrave namirnice čine ne tako zdravima.


1. Zagađena kanalizacija
Salata je puna vode i zato ima tako malo kalorija. Krastavci sadrže nevjerojatnih 96 posto vode, dok je u listovima zelene salate 95 posto vode. Te biljke rastu uz stalnu i obilnu opskrbu vodom.

Upravo u tome leži problem: ako dođe do bilo kakve kontaminacije vode potencijalno smrtonosnim bakterijama kao što su E. coli, listeria, salmonela i campylobacter (koje se sve, inače, mogu pronaći u crijevima domaćih životinja), neće samo doći do biljaka, nego će se zadržati u stanicama salate dok ih ne pojedemo. Čak ni pranje povrća ne može pomoći jer su bakterije ušle u staničnu strukturu povrća.

Najčešće se to događa unakrsnom kontaminacijom iz obližnjeg polja ili pogona. Kao gnojivo se u EU-u često koristi izmet peradi, svinja, pa čak i ljudi pod uvjetom da je gnoj pravilno tretiran procesom kojim se ubijaju sve opasne bakterije i patogeni. Ukoliko životinjski otpad nije dobro tretiran i uđe u podzemne vode, mogu se zaraziti cijeli usjevi salate.

2. Otrovni pesticidi
Većina povrća koje konzumira Europa, a nemojte misliti da smo u Hrvatskoj daleko od toga, uzgajana je u grijanim politunelima ili staklenicima, tako da rajčice možemo jesti u siječnju, matovilac u kolovozu, papriku u ožujku. Kako je popularnost uzgoja povrća u politunelima devedesetih rasla, rasla je i razina pesticida u povrću. Naime, na otvorenim poljima oštra će zima ubiti insekte i plijesni koje bi mogle ugroziti usjev. U toplim i vlažnim politunelima štetočine uživaju, pa poljoprivrednici koriste veće količine insekticida i fungicida.

Britanci su izračunali da je jedna od četiri glavice zelene salate na stolovima njihovih domaćinstava kontaminirana opasnim kemijskim spojevima koji su ušli u stanične strukture lista i ne mogu se više isprati vodom. Špinat i crvena paprika također su izloženi ovoj kontamaniciji. Zabrinjava podatak da neki poljoprivrednici još uvijek ilegalno koriste zabranjene kemikalije koje su opasne po zdravlje ljudi. Pojedete li takvo povrće, mogli biste se otrovati pesticidima, što može dovesti do ozbiljnog oštećenja živčanog sustava.

Čak i ako do trovanja ne dođe, osobe koje redovito jedu salatu unesu u svoj organizam tijekom vremena pravi koktel pesticida. Još uvijek nema dovoljno znanstvenih podataka o učinku dugotrajne izloženosti pesticidima na zdravlje ljudi.

Pogledajte kako E. coli napada organizam
3. Prljavo pranje

Supermarketi se trude da povrće koje su izložili izgleda lijepo, pa ga često peru. No takvo pranje nije tako zdravo kao što mislimo jer je uobičajena praksa da se voda dezinficira klorom. Ova praksa daje proizvođačima i trgovcima lažni osjećaj sigurnosti: samo umakanje krastavca u kloriranu vodu neće ubiti E. coli. Štoviše, neka istraživanja pokazuju da je ta bakterija otporna na kemikalije. Ne treba zanemariti ni praksu da se voda ne mijenja dovoljno često, čime se smanjuje sanitarni učinak pranja.

No, čak i ako je klorirana voda čista, kemikalije smanjuju hranjive vrijednosti povrća, pogotovu razinu vitamina A, C, E i folne kiseline koji su osnovni razlog zašto povrće smatramo zdravim. Klorirana voda, ne zaboravimo, ostavlja ružan okus u ustima.

Najbolje je stoga u supermarketima izbjegavati povrće koje se reklamira kao oprano; povrće uvijek temeljito perite sami.

4. Loša higijena u staklenicima
Jeste li ikada pomislili na to tko je ubrao rajčicu, krastavac ili očistio rikolu koja je na vašem tanjuru? To je nezahvalan, slabo plaćen posao. U politunelima se, zbog smanjenja troškova, ne poštuje uvijek sanitarni protokol, pa se u takvim okruženjima higijenski standardi često krše. Operite povrće i voće kod kuće pod mlazom vode.

5. Plinovi u vrećicama povrća
Na policama supermarketa sve je više vrećica i pakiranja povrća koje je, navodno, spremno za konzumiranje. Plin u tim vrećicama je ono što se u prehrambenoj industriji naziva 'modificirana atmosfera pakiranja', što znači da je kisik isisan iz vrećice i zamijenjen čistim ugljičnim dioksidom.

Bez kisika, koji je neophodan u procesu truljenja, hrana duže izgleda svježe. To je sjajna stvar za maloprodajne lance, no hranjiva vrijednost povrća je manja.

6. Od branja od stola prolaze tjedni
To što proizvodi u trgovinama izgledaju svježe, ne znači da su takvi. Zelena salata, krastavci i rajčice unaprijed su pripremljeni, zapakirani i čuvani u hladnjacima, spremni za izlaganje na policama ako se javi potreba. Povrće koje ste kupili u trgovini u prosjeku je staro sedam do deset dana. Svaki dan više znači manju prehrambenu vrijednost. Kupujte na tržnicama kod proizvođača kojeg poznajete i primijetit ćete razliku u okusu i kvaliteti.

Njemački dokumentarac 'We Feed the World' otkrio je šokantne činjenice o proizvodnji hrane
7. P. S. Moderna proizvodnja povrća šteti i okolišu

Povrće uzgajano na moderan način potencijalno je štetno za naše zdravlje, no suvremena poljoprivredna industrija šteti i našem okolišu.

Uvoze se ogromne količine proizvoda, većina paprike i rajčica koje se prodaju u trgovinama dolaze iz Nizozemske, krastavci iz Španjolske i avokado iz Južnoafričke Republike. Ne samo da transport zagađuje okoliš, već i održavanje povrća i voća svježim troši velike količine energije.

Rješenje? Kupujte sezonske i lokalne proizvode kad god možete.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više