Zdravlje IZVOR ZDRAVLJA I ENERGIJE

Organsko povrće koje biste trebali uvrstiti u prehranu

Izvor: Thinkstock/Getty images Thinkstock , Autor:Thinkstock
  • Autor: tportal.hr
  • 2.8.2013 14:01:54
  • 4.5.2011 8:00:00

Današnja hrana sadrži puno manje nutritivnih vrijednosti nego prije, a najzagađenije namirnice su celer, špinat, breskva, trešnja, kelj, one koje najčešće i najviše konzumiramo. No vrijedne sastojke možete naći u kulturama poput batata, čičoke, koprive, potočarke, koje jako rijetko imamo na jelovniku

Omjer vitamina i minerala u namirnicama kroz stoljeća se jako promijenio. Danas hrana sadrži mnogo manje nutritivne vrijednosti no što je sadržavala prije. Razlog je osiromašenje strukture tla zbog upotrebe mineralnih gnojiva i raznih pesticida te sađenje jedne kulture na velikoj površini.

Zanimljivo je da su upravo one namirnice koje najčešće jedemo i najzagađenije pesticidima. Prema jednom međunarodnom i straživanju najzagađenije kulture, odnosno one koje zadržavaju najveće količine pesticida su celer, špinat, breskva, trešnja, jagoda, kelj, jabuka, krumpir, borovnica, grožđe, nektarina, paprika. Iz tog razloga svakako se preporučuje konzumacija kultura koje su organskog porijekla.

Hrvatski ekopoljoprivrednici dobitnici su brojnih nagrada za svoje ekoproizvode, poput obitelj Radanec iz Bjelovara čija je posebnost što ekološko uzgojeno voće i povrće odmah nakon ubiranja prerađuju u sokove, pekmeze i zimnicu. Oni su zajedno s nutricioisticom dr. sc. Darijom Vranešić-Bender te Anitom Bočkor, voditeljicom programa voća i povrća u tvrtki Biovega, u Makronovi organizirali predavanje o važnosti ekoproizvoda te su predstavili iznimno vrijedne kulture poput čičoke, batata, koprive i potočarke, koje imaju vrlo vrijedne nutrijente i koje bi svakako trebalo uvrstiti u prehranu.

Evo zašto ih svakako trebate početi konzumirati:

Čičoka ili jeruzalemska artičoka
spada u obitelj suncokreta, potječe iz Sjeverne Amerike, odakle je stigla u Europu početkom 17. stoljeća. Raste u gomoljima koji su izrazito nepravilnih oblika. Ima blagi, slatkast okus, a koristi se pri pripremi juha, variva, složenaca ili služi kao inovativna zamjena za krumpir. U sebi ima prebiotike – inulin kojeg naše bakterije u probavnom sustavu selektivno troše i snižavaju ph u crijevima, pa se tako poboljšava i apsorpcija minerala. Tako 100 grama čičoke sadrži 11-14 grama inulina. Također ima nizak glikemijski indeks, pa je stoga pogodna za dijabetičare, kao i za prevenciju i terapiju kardiovaskularnih bolesti. Vrlo blagotvorno djeluje na gastrointestinalni sustav. Uzgaja se od jeseni do proljeća, a inovativna je zamjena za krumpir.

Thinkstock
Slatki krumpir
Batat ili slatki krumpir

Jedna od najranije poznatih vrsta povrća (tragovi u spiljama Perua) potječe iz srednje Amerike, Botanički naziv: Ipomoea batatas: izveden od imena američkih indijanaca iz Louisiane koji su ih uzgajali u svojim vrtovima još u 16. stoljeću. Ovaj krumpir ima visoki udio vitamina A (beta karotena), čak do 1.700 puta više nego običan krumpir. Značajan je izvor vitamina E i C, antioksidansa, a sadrži i tri puta više fitosterola od običnog krumpira. Fitosteroli su biljne kemikalije za koje je dokazano da snižavaju povišenu razinu kolesterola u krvi. Slatki krumpir je odlična namirnica za sportaše, kao i za dijabetičare jer pomaže pri stabiliziranju razine šećera u krvi.

Kopriva

Ovo je prilično nekorištena namirnica iako je, kao i drugo zeleno lisnato povrće, bogata mikronutrijentima. Prije konzumacije potrebno ju je termički obraditi kako bi se uklonili spojevi koji izazivaju žarenje (histamin, mravlja kiselina, acetilkolin). Kopriva je poznata kao 'tradicionalni čistač krvi'. Ima 5,5 posto bjelančevina, 0,7 posto masti, sedam posto ugljikohidrata, sadrži vitamin C, karotenoide, vitamini B2 i K. Osim toga, u sebi ima željeza, sumpora, kalcija, natrija i magnezija i kalija. Dobra je za liječenje reumatskih bolesti, a tada je potrebno list koprive staviti na bolno mjesto.
Kao čaj dobar je diuretik, dok je korijen odličan kao pripravak za bolesti prostate.

Potočarka
Potočarka pripada porodici krstašica kojoj također pripadaju i kupus, brokula, cvjetača i kelj pupčar. Zanimljivo je da ne raste na tretiranom tlu. Izrazito je niskokalorično povrće, najstarije zeleno povrće poznato čovjeku. Izvrstan je izvor: vitamina A, C, E, K te minerala kalcija, kalija, mangana, cinka, magnezija i željeza kao i brojnih fitokemikalija, prehrambenih vlakana, a koristila se za terapiju hematoloških poremećaja. Odlična je kao dodatak jelima, spravljena kao salata, u juhama i sokovima.

Jedno istraživanje otkrilo je i da je potočarka odličan borac protiv karcinoma. U studiji je sudjelovao manji broj ispitanica s dijagnosticiranim karcinomom dojke koje su unosile 80 grama potočarke natašte, nakon čega su znanstvenici prikupili uzorke krvi i laboratorijski ih testirali. Istraživanje je otkrilo da spoj feniletil izotiocijanat potiskuje razvoj karcinoma dojke na način da ga izgladnjuje blokirajući mu opskrbu krvlju i kisikom.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više