Obitelj i dom SLABA SKRB O LJUBIMCIMA

Psi grizu jer su u depresiji, kod nas nema lijekova

Dok Amerikanci pretjeruju s pripisivanjem ljudskih osobina kućnim ljubimcima, Hrvatska svojim zakonodavstvom, ali i osnovnom medicinskom skrbi o životinjama za Zapadom dobrano zaostaje, upozoravaju stručnjaci

Istraživanja iz godine u godinu sve više potvrđuju ono što uzgajivači i ljubitelji životinja uglavnom već odavno znaju - da i kućni ljubimci imaju emocionalni život, što znači da, baš kao i ljudi, trebaju odgovarajuću brigu vlasnika, ali i zakonodavnu i zdravstvenu zaštitu i pomoć institucija.

Tako je, primjerice, nova španjolska studija nedavno pokazala da agresivnim psima nedostaje serotonina, što znači da su u depresiji.

Joel LeVan
Psi postaju žrtve depresije kada ne šeću dovoljno ili su predugo sami
Niske razine serotonina, tvari koja u mozgu stvara osjećaj sreće, kod ljudi se povezuju s depresijom, tjeskobom i promjenama raspoloženja. Ta neurotransmiterska kemikalija regulira funkcije poput finih mišićnih kontrakcija, održavanja temperature tijela, apetita, osjećaja boli, krvnog tlaka, disanja i ponašanja. Kada je u ravnoteži, daje osjećaj zadovoljstva i mentalne opuštenosti. Loši i stresni uvjeti života te nedostatak kretanja neki su od glavnih uzroka sniženja njegovih razina.

Tim španjolskih stručnjaka testirao je 2009. godine 80 pasa koje su vlasnici prijavili veterinarskim postajama zbog povećane agresivnosti. Kada su njihovu krv usporedili s uzorcima 19 pasa normalnog ponašanja, otkrili su da razdražljive životinje imaju snižene razine serotonina. Prema izviješću predstavljenom u veljači 2010. u časopisu Applied Animal Behaviour Science, najrazdražljiviji psi također su imali i povišene razine hormona stresa, kortizola.

Voditelj studije dr. Belen Rosado sa Sveučilišta Zaragoza ističe da bi ovi rezultati mogli biti temelj za nove terapije liječenja agresivnosti životinja antidepresivima – nekim vrstama Prozaca za kućne ljubimce. Također se nada da će oni pomoći u dijagnosticiranju i liječenju 'pseće depresije'.

Stručnjaci smatraju da psi najčešće postaju žrtve depresije kada ne šeću dovoljno ili su previše često i dugo ostavljeni sami.

Nakon sličnih studija američka tvrtka Eli Lilly and Company lansirala je 2007. godine Reconcile, varijantu Prozaca s okusom i mirisom odreska koji pomaže u liječenju pasa koji su doživjeli traume odvajanja od vlasnika.

Sve više ugriza pasa


Dakle, može se očekivati da zanemarene ili napuštene životinje na traume ponekad odgovore agresivnošću, no u našoj zemlji reakcije vlasti uglavnom izostaju na svim razinama sve dok nije prekasno – kad nekoga ugrizu.

Prema podacima Ureda za poljoprivredu i šumarstvo u Zagrebu psi napadnu ljude nekoliko stotina puta godišnje. Iako ova brojka još nije alarmantna s obzirom na broj stanovnika grada, važno je znati da bi se pravilnom skrbi o psima ona mogla smanjiti.

Johannes Loewe
Samo u Zagrebu psi napadnu ljude nekoliko stotina puta godišnje
Nažalost, u Hrvatskoj nema ni psihološke skrbi za pse ni odgovarajućih lijekova. Štoviše, u Lijepoj Našoj (ali, čini se, ne i njihovoj) nedostaje čak i osnovnih lijekova za kućne ljubimce.

Veterinari: U Hrvatskoj nema registriranih antidepresiva za životinje


'U Hrvatskoj ne postoje registrirani antidepresivi za kućne ljubimce, pa se koriste preparati koji su registrirani za upotrebu kod ljudi', rekla je za tportal dr. Saša Dujanović iz Veterinarske ambulante Buba u Zagrebu.

'Općenito je vrlo malo lijekova registriranih za životinje, što stvara problem i veterinarima i vlasnicima životinja. Primjenjivanje antidepresiva kod životinja je u nas relativno rijetko, no postoje specifična stanja kod kojih su neophodni, pa se tako fluoksetin (Prozac) koristi kod poremećaja u ponašanju, psihološko-kompulzivnih poremećaja, anksioznosti te depresije uopće. Kod papiga, pasa i mačaka, u sličnim se poremećajima koristi i amitriptilin (Amyzol) koji ima primjenu i kod bolesti urinarnog trakta u mačaka. Običan diazepam (Apaurin) se dosta često koristi kod kućnih ljubimaca kao sredstvo za smirenje, ali i kao pomoć kod problema anksioznosti u pasa, a interesantno je da djeluje i kao stimulans apetita kod mačaka. Ovakvi se preparati ne mogu dobiti u veterinarskim ljekarnama i ambulantama, ali se mogu nabaviti u humanim ljekarnama na privatni veterinarski recept. Za njihovu uporabu potrebno je za savjet upitati svog veterinara te ne treba pretjerivati niti ih koristiti bez kontrole. Ipak, postoje specifična stanja kod kojih su oni ne samo korisni, nego i nužni', objasnila je dr. Saša Dujanović.

Uzgajivači: Psihološka skrb o životinjama kod nas je nepoznato područje

'U Hrvatskoj je uporaba antidepresiva za liječenje životinja gotovo nepoznato područje', upozorava uzgajivačica pasa koja je htjela ostati anonimna.

'Zakonski nije regulirano tko bi od stručnjaka takvu dijagnozu uopće postavio, a da ne govorimo o dozvolama za uvoz lijekova te vrste. Moguće je dobiti sredstvo za umirenje ili protiv mučnine tijekom vožnje, međutim, već je za pse koji pate od epilepsije teško nabaviti odgovarajuće lijekove. Stoga nema druge nego pružiti životinji dovoljno pažnje, kretanja i vremena, što vjerojatno i nije loša alternativa šarenim tableticama, pa makar one bile i s okusom odreska. A vlasnici životinja s ozbiljnijim psihičkim problemima vjerojatno će još dugi niz godina tražiti pomoć s druge strane granice', zaključuje iskusna uzgajivačica.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više