Poradovati se informatizaciji Ministarstva kulture, samim time i bržem i efikasnijem rješavanju, u ovom slučaju, prijava za program javnih potreba u kulturi, prerano je. Premda je Ministarstvo krenulo u modernizaciju komunikacije, usred 2009, kada je u Hrvatskoj preko pola milijuna korisnika broadband interneta te je 47,5 posto stanovnika starijih od 15 godina prikopčano na mrežu (podaci GfK iz veljače), očito je još prerano ubrzati stvari. Ministar kulture Božo Biškupić nakon sjednice Nacionalnog vijeća pojasnio je da su odlučili promijeniti sustav prijava jer bi dosad visokoobrazovani zaposlenici bili zatrpavani poštanskim pošiljkama, pa je i realizacija bila usporena.

Centralizacija i nedovoljna međunarodna suradnja

Na sjednici Nacionalnog vijeća u Ministarstvu kulture pod predsjedanjem ministra Bože Biškupića bili su predsjednici svih vijeća koja djeluju kao savjetodavna tijela Ministarstva, a koji su ministru podnijeli izvješća o radu. Prezentirajući zaključke sa sjednice, navodeći probleme te izražavajući želju za ispravljanjem istih, Biškupić je u nekoliko navrata kao glavne boljke hrvatske kulture istaknuo centraliziranost i nedovoljno ostvarenu međunarodnu suradnju.

'Želim da međunarodni programi budu realizirani u svim većim središtima koja za to imaju uvjete', rekao je Biškupić.

Projekt 'MSU u izgradnji'

Sukladno centralizaciji, problema je, kao i pozitivnih pomaka, najviše u Zagrebu. Muzej suvremene umjetnosti, čije se otvaranje čeka već par godina, trebao bi biti otvoren u studenom. 'Nisam pitao političare, pitao sam ravnateljicu muzeja', rekao je ministar te riječ predao Jasenu Mesiću, HDZ-ovom kandidatu za zagrebačkog gradonačelnika, koji je situaciju upoznao na terenu tokom kampanje. Mesić je, kako je kazao, u zgradi MSU-a zatekao radnike, pa je zaključio da je to još uvijek zgrada, a ne muzej te da ista još treba dobiti uporabnu dozvolu. Biškupić je rezimirao rekavši da se taj projekt zove 'MSU u izgradnji'.

Otvara se studij plesa

Drugi prilično aktualni zagrebački problem uništavanja Meštrovićevog reljefa na glavnom gradskom trgu u nadležnosti je Gradskog zavoda za zaštitu spomenika, a na pitanje hoće li Zavod doći pod ingerenciju Ministarstva, a ne Grada, Biškupić je odgovorio da bi to bilo idealno jer bi tada u Hrvatskoj svi radili po istim pravilima. 'Treba postojati zajedništvo u kulturi', dometnuo je. Problematičan je i zagrebački studij za knjižničare – trogodišnje školovanje ne daje im pravo rada u knjižnici, a kao dobri primjeri navedeni su Osijek i Zadar na čijim fakultetima se provodi adekvatan obrazovni program. Kao pozitivan primjer naveden je studij plesa koji od jeseni kreće na Borongaju.

Zanimljivo je da će i, usklađivanjem hrvatskih zakona sa zakonima EU-a, uskoro kulturne ustanove poput knjižnica ili muzeja u Hrvatskoj moći otvarati i strani državljani.

Preispitivanje kulturnih časopisa

Biškupić se osvrnuo i na temu poticanja kulturnih časopisa, koju je nedavno otvorio Jutarnji list. Reagirajući na kritiku da Ministarstvo izdašno financira 95 kulturnih časopisa te da više novaca odlazi na poticanje časopisa upitne kvalitete nego za knjige, najavio je da će tražiti povratne informacije o nakladi i prodaji financiranih časopisa te da treba preispitati distributivnu mrežu. Podsjetimo, radi se o 7,2 milijuna kuna koje država ove godine izdvaja za časopise, a ako je vjerovati rečenom, dosad nitko od tih časopisa nije tražio ili Ministarstvo nije dobilo nikakvo izvješće o tome što financira. S druge strane, postavlja se pitanje što se želi time postići – je li plasman na tržištu isključivi kriterij ili uskoro možemo očekivati da će se netko iz državne vlasti dosjetiti valorizirati i sadržaj napisanog.