Književnost USPONI I PADOVI

Kultura u 2008. godini

Kojim skandalima su zasjenjena vrhunska događanja, tko je zacementirao svoj status, a koga ili što bismo najradije zaboravili - pročitajte u pregledu kulturne godine

Za nama je kulturna godina u kojoj smo mogli vidjeti Picassa, njemačke ekspresioniste, Rembrandta, retrospektive Josipa Račića, Ota Reisingera, Milivoja Uzelca, Dušana Džamonje, Mirka Ilića. Čitali smo kvalitetan presjek suvremene svjetske književnosti – Profil je potkraj godine izdao dvojicu bookerovaca, Alana Hollinghursta i Barryja Unswortha, a manji izdavači poput nakladnika Vuković&Runjić, Frakture, Disputa ili Hena.coma potrudili su se opet prevesti aktualne nosioce svjetske literarne scene. U kazalištima smo imali prilike pogledati par vrhunskih gostujućih kazališnih predstava - berlinske 'Ivanova' i 'Hamleta' na Festivalu svjetskog kazališta, 'Fragmente' Petera Brooka na Splitskom ljetu, Atelje 212 iz Beograda.

U godini najvećeg kulturnog proračuna nismo oskudijevali dobrim ostvarenjima domaće produkcije, premda su mnoga nezasluženo zasjenjena popratnim izljevima nekulture i postala žrtvom pretjerane želje za simulacijom živosti kulturne scene. Ambiciozno je reći da se radilo o polemikama, jer su prepucavanja prečesto započinjala i završavala vrijeđanjem, kao i da se radilo o argumentiranoj kritici, jer ona zahtijeva ponuđeno alternativno rješenje. Ne čudi, s druge strane, da se kulturnjaci sve češće bune zbog egide skandalozno, no vrijeme je da se i sami zapitaju koliko su pridonijeli izostanku konstruktivne rasprave.


BOLJE DA IH NISMO VIDJELI - SKANDALI KOJI SU ZASJENILI DOBRA DOGAĐANJA

Nastup na Sajmu knjiga u Leipzigu

Paralelno sa Sajmom knjiga u Leipzigu, u Hrvatskoj je vođena antikampanja kojom se, često na osobnoj razini, omalovažavalo lajpciški projektni tim. Što god neki mislili o masovnom predstavljanju suvremene hrvatske književnosti na najstarijem svjetskom sajmu i o selekciji koju je načinila Alida Bremer, činjenica je da je u Njemačkoj ostalo 40-ak prevedenih knjiga i da su hrvatski autori dobili mnogo prostora u tamošnjim medijima.

Arhiva
Mislav Čavajda, 'Bakhe'
Bakhe na Splitskom ljetu


U priču oko zabranjivanja pa povlačenja zabrane igranja predstave Olivera Frljića Bakhe na Splitskom ljetu upleo se premijer Ivo Sanader, urgirajući kao predstavnik vlasti i školovani teatrolog. Braneći slobodu umjetničkog izražavanja, obranio je intendanta Splitskog ljeta Milana Štrljića koji je 'Bakhama', kako je tvrdio, htio zadobiti pažnju javnosti. Izvedene su još samo jednom u Zagrebu, i to nakon što su jedva pronašli adekvatni prostor. Odnosno prostor koji ih je htio ugostiti.

Festival novog cirkusa

Festival koji je, sudeći prema odličnoj posjećenosti, ozbiljno počeo konkurirati kazalištu, teško se probio do pozornice Histrionskog doma kojim vlada bivši ministar kulture i glumac Zlatko Vitez. Uz bujicu neprimjerenih riječi, Vitez je otjerao umjetnike francusko-američke skupine Libertivore (Slobodožder), da bi se kasnije, vjerojatno suočen s činjenicom da za taj festival i aktualni ministar kulture Biškupić stoji u redu, predomislio i dopustio umjetnicima da rade svoj posao.

Picasso u Dubrovniku

Za vrhunac turističke sezone Umjetnička galerija Dubrovnik prilagodila je tehničke uvjete za postavljanje reprezentativnih Picassovih grafika, a tik pred otvaranje po mnogima izložbe zbirki najznačajnijih grafika 20. stoljeća pukla je sramota oko novca. Ravnatelj Galerije Antun Maračić odbio je primiti 15 tisuća kuna od Ministarstva kulture – svotu za pet tisuća kuna manju no što ju je dobio za pregled tada aktualne umjetničke produkcije u Dubrovniku.

Sa(n)jam knjige u Puli

Program pulskog sajma knjiga i ove godine bio je bez konkurencije u Hrvatskoj – bilo da je riječ o gostovanjima značajnih svjetskih imena, domišljatim popratnim sadržajima, atmosferi koju vole i pisci i publika. S druge strane, osporavanjem rezultata agencije Puls, prema kojima je nagradu Kiklop za hit godine trebala dobiti Nives Celzijus, pomiješana je kulturna i estradna javnost, pa je događaj ušao i u konkurenciju za vrhunski estradni skandal. Nivesinim promotorima ostavljen prostor da povodom kasnijeg ispadanja iz konkurencije za Doru (pjesma je previše vukla na turbo-folk) ustvrde da je domaćoj starleti ipak bitnija spisateljska karijera, pa je ne pogađa glazbeni neuspjeh.


OVO JE BILA NJIHOVA GODINA

Galerija Klovićevi dvori

Izložbom Tiha pobuna – najveći majstori njemačkog ekspresionizma Klovićevi dvori, predvođeni Vesnom Kusin, nakon izložbe radova Marca Chagalla domaćoj publici priuštili su svjetski likovni doživljaj. U Klovićevima smo vidjeli i stećke, retrospektivu Slave Raškaj, Ivana Lovrenčića, najbolje slike, pa i sam nastanak 'Deklaracije' Lovre Artukovića. Najavljuju ponavljanje uspjeha izložbe Dalmatinska zagora novom o Slavoniji, Baranji i Srijemu, a nemamo razloga ne vjerovati u uspjeh jer su dokazali da okupljanjem tima stručnih ljudi, odličnom promocijom i pronalaženjem novca s pravom nose epitet najbolje galerije.

Teatar Exit
'Kauboji', Teatar Exit
Teatar Exit


Još od 'Izbacivača' iz devedesetih, kojima su uzburkali duhove u Ministarstvu školstva, publika za predstave Teatra Exit uvijek traži ulaznicu više. Postavljanjem prvog mjuzikla 'Kauboji' na pozornicu privatnog iličkog kazališta pokazali su da se ne boje eksperimentirati, a to je znalo nagraditi i hrvatsko glumište proglasivši 'Kauboje' najboljom predstavom godine.

Mirko Kovač

Za najnoviji roman 'Grad u zrcalu' dobio je pet književnih nagrada, izdavačka kuća Fraktura objavila mu je deset svezaka Sabranih djela i najavila još tri. Mirko Kovač najavio je pisanje memoarske proze o druženju s piscima tijekom 60-ih te potvrdio poziciju jednog od najznačajnijih živućih pisaca južnoslavenskih prostora.

Dubravka Ugrešić

Najnovijim romanom Baba Jaga je snijela jaje, pisanim za svjetsku ediciju Mitovi, Dubravka Ugrešić još jednom je potvrdila svoje mjesto u društvu pisaca svjetskog kalibra. Tematski 'Baba Jaga' nema veze s Ugrešićkinim čestim temama egzila i prostora bivše Jugoslavije, a i strukturno je roman potpuno drukčiji od prethodnih. U 2008. romanom 'Ministarstvo boli' ušla je u uži izbor za prestižnu francusku književnu nagradu Femina za najbolju stranu prozu, tijekom godine brojna djela prevedena su joj na svjetske jezike, a redovito piše kolumnu za poljsku Gazetu.

Marin Držić

I službeno je 2008. Hrvatski sabor proglasio Godinom Marina Držića. Gotovo da nije bilo tjedna u kojem se nešto nije dogodilo u znaku Vidre. Njemu u čast igrane su nebrojene predstave rađene prema njegovim dramama, snimljen je dokumentarac 'Od tartare do zavjere', izložene knjige otkrivene u milanskoj knjižnici. Obilježavanje obljetnice Držićeva 500. rođendana bit će završeno 'Leksikonom Marina Držića', knjigom što će kroz tisuću pojmova obrađivati život i rad tog pisca.


IZDAVAČKI POTHVATI

Marasov prijevod Williama Shakespearea

Mati Marasu, vrsnom hrvatskom prevodiocu, matematičaru po struci koji je engleski jezik naučio kao naftaš u Kanadi i koji je radio kao hrvatski ataše za kulturu u Parizu i Washingtonu, uspjelo je prevesti cjelokupnog Shakespearea, što u brojkama zvuči impozantno – četiri sveska, preko 100 tisuća stihova, 38 drama, dvije poeme, 154 soneta. Sve to čini 'Sabrana djela Williama Shakespearea' (Matica hrvatska).

Guliver/Getty Images
Premda tek trećina ljudi u Hrvatskoj čita, vesele izdanja vrijednih knjiga
Rječnik sinonima hrvatskoga jezika


Po prvi puta u Hrvatskoj jedno leksikografsko izdanje rad je triju žena – autorica Ljiljane Šarić i Wiebke Wittschen te urednice Jadranke Pintarić. U izdanju nakladnika Jesenski i Turk dobili smo odličan priručnik koji služi bogaćenju jezika, a zanimljivo ga je čitati i bez posebnog cilja - tek da biste doznali kako nešto reći drukčije.

Leksikon hrvatske književnosti – Djela

Više od 150 stručnjaka s područja književnosti sudjelovalo je na izradi leksikona urednice Dunje Detoni-Dujmić. Obuhvaćena su književna djela od Bašćanske ploče, završno s onim izdanima 2005. Premda postoje brojni pregledi hrvatske književnosti, o značaju ovog izdanja najbolje će suditi studenti književnosti kojima je ovo prva knjiga što obuhvaća većinu djela korpusa hrvatske književnosti.


KAD NE IDE PA NE IDE – POTPUNI PROMAŠAJI

Jesen u Zagrebu / YES ZGB. / YES.ZGB

Koliko je nespretno na službenim stranicama Međunarodnih multikulturalnih susreta napisano ime same manifestacije, toliko je nejasna i poanta po prvi put održane Jeseni u Zagrebu. Na inicijativu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, utemeljena je kulturna manifestacija koja je objedinila većinu već postojećih festivala, dodala nekolicinu novih programa i gostovanja, no osim potpuno točne definicije godišnjeg doba tijekom kojeg se programi odvijaju, Jesen u Zagrebu nije ponudila nijedan argument zbog kojeg bismo mislili da je Zagreb dobio nešto novo i posebno.

Nastup na Sajmu knjiga u Frankfurtu

Blamiranje Zajednice nakladnika i knjižara na najvećem svjetskom sajmu knjiga nije novost, no nitko s imalo savjesti ne bi imao petlje ponovno pokupiti od Ministarstva kulture 400 tisuća kuna za financiranje nastupa osuđenog na propast – bez ikakvog, a kamoli suvislog programa, hrvatsku književnost Zajednica je predstavila kroz lik i djelo autora jedne domoljubne knjige i usput posjetila hrvatsku dijasporu u Njemačkoj.

Otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara

Nakon što je prošle godine svečano otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara naišlo na brojne kritike, što medija, što samih glumaca, ovogodišnja ceremonija nije bila u znaku studenata glume, već je povjerena Festivalskom dramskom ansamblu, Dubrovačkom simfonijskom orkestru, Folklornom ansamblu Linđo, Dubravku Lapaineu i Kriesu te - sponzorima. U program su uvrštene kvazi-šaljive reklame među kojima je definitivni favorit u kategoriji krajnjeg neukusa bila ona o 'gradu ispod peke'. U svakom slučaju, neobičan smisao za humor potpuno neprimjeren Igrama.


ŠTO SMO ČITALI U PRVOJ POLOVICI GODINE

KNJIGE S INTERLIBERA KOJE PAMTIMO

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još