Kulturmiks tiha pobuna u klovićevim dvorima

Pogledajte najskuplju izložbu u Hrvatskoj

Čak 120 radova najvećih majstora njemačkog ekspresionizma izloženo je u zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori, a očekuje se da će izložbu, koja predstavlja vrhunac ovogodišnje kulturne ponude u Hrvatskoj, razgledati oko 100 tisuća posjetitelja

Gotovo dvije godine trajale su pripreme za izložbu Tiha pobuna – najveći majstori njemačkog ekspresionizma, koja se otvara u četvrtak. Tri godine nakon Berlina i dvije nakon Münchena Zagreb dobiva značajnu izložbu slika, grafika, skulptura i crteža 34 njemačka ekspresionista.

Radovi dopremljeni iz 30 njemačkih i švicarskih muzeja te galerija predstavljaju cjelovit i reprezentativan uvid u stvaralaštvo autora okupljenih u prvoj polovici 20. stoljeća u grupama Most (Die Brücke) i Plavi jahač (Der Blaue Reiter). U Klovićevim je sve spremno za otvorenje – živim bojama oličene prostorije galerije donose postav složen kronološki i po temama koje su najviše zaokupljale njemačke umjetnike, poput uličnih scena, rata i njegovih posljedica, krajolika, mrtve prirode ili interijera kavana.

Prema riječima Zvonka Makovića, povjesničara umjetnosti i stručnog suradnika na izložbi, ona vjerno pokazuje kako se početkom 20. stoljeća njemačka umjetnost nakon renesanse ravnopravno uključila u europske tokove i kako se Berlin uključio u svjetska središta umjetnosti, šireći europske granice prema istoku i Moskvi.

'Već početkom stoljeća njemački umjetnici iz afričke primitivne umjetnosti, od koje Pablo Picasso preuzima formu, izvlače simboličke vrijednosti i unose ih u svoja djela', opisuje Maković.

MOST PREMA MODERNOJ UMJETNOSTI

Svoju 'tihu pobunu' protiv ustaljenih pravila pokreće dresdenska, a kasnije berlinska grupa Most osnovana 1905, u kojoj su uz Karla Schmidta-Rottufa djelovali Erich Heckel, Ernst-Ludwig Kirchner, Otto Müller, Emil Nolde i Max Pechstein, svi odreda zastupljeni na zagrebačkoj izložbi. Inspirirani Nietzcheovim opisom umjetnika koji se bori za moralnost žele promijeniti svijet i učiniti ga boljim mjestom, što promiču svojom angažiranom umjetnošću.

Započeli su razračunavanjem s akademizmom, borili se za slobodu stvaralaštva, a s umjetničkog izričaja htjeli su otkloniti zastarjela shvaćanja oponašanja prirode i oblika.

'Izazov je bio suočiti se kritički sa svojim vremenom. Pokazati grotesku trenutka. Spustiti se među potlačene, povrijeđene, nečiste, ne sluteći da će uskoro biti izopćeni zajedno s njima', zapisala je ravnateljica Klovićevih Vesna Kusin u katalogu izložbe.

Mostovci su izlagali za široku publiku, a stvarali su u pregrađenoj mesnici u radničkoj četvrti. Premda, kao i neki članovi Plavog jahača, postaju dijelom postava Izopačene umjetnosti (Entartete kunst) - najsramotnije izložbe u povijesti, koju je 1937. organizirao nacistički režim u Münchenu s ciljem p(r)okazivanja degeneriranih modernih umjetnika, mostovci su uspješno premostili put prema novoj modernoj umjetnosti.

DIVLJI PLAVI JAHAČI

Drugu fazu njemačkog ekspresionizma, okrenutiju spiritualnome, na zagrebačkoj izložbi predstavljaju radovi Vasilija Kandinskog, Heinricha Campendonka, Lyonela Feiningera, Alekseja Javlenskog, Paula Kleeja, Augusta Mackea, Franza Marca, Gabriele Münter i Mariane von Werefkin ujedinjenih od 1912. u minhensku skupinu Plavi jahač. Izdižući se u područje duhovnosti, članovi Plavog jahača prozvani su anarhistima, a njihova djela opisivana su kao lišena značenja.
'Mi se drugačije borimo protiv malograđana i znamo da ćemo pobijediti. Pokazat ćemo im takvo bogatstvo na svojim slikama da će se morati osjećati glupima', zapisao je Franz Marc 1912. o ekspresionizmu. U Almanahu Plavog jahača, koji je uređivao s Kandinskim, dalje ekspresioniste naziva divljima opisujući ih kao umjetnike koji odbacuju konvencije, što još više razbješnjuje publiku i dio kritike.

Uz već spomenute autore dviju skupina, na izložbi su i radovi društveno kritične umjetnosti Otta Dixa, Maxa Beckmanna i Ludwiga Meidnera te skulpture Ernsta Barlacha, Wilhelma Lehmbrucka, Rudolfa Bellinga i drugih. Zanimljivo je da i glavni pokrovitelj ovog događanja u izložbi sudjeluje s deset umjetnina. Naime, iz bogatog fundusa, koji obuhvaća 60 tisuća umjetnina, HVB banka, članica grupe Uni Credit, predstavlja ekspresionistička djela.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još