Kazalište LJUBOMIR KEREKEŠ:

'U glumcu najprije mora biti čovjek'

Hrvatski filmski, kazališni i televizijski glumac Ljubomir Kerekeš sinoć je, predstavom 'Skupština' čiji je i redatelj, gostovao u slatinskom Pučkom otvorenom učilištu

U kazališnoj satiričnoj komediji gdje članovi seoskog odbora Črevo jednom godišnje raspravljaju o problemima sela, na zanimljiv je, realan i krajnje humorističan način prikazano seljakovo poimanje obnašanja vlasti. 'Marginalci našega društva u nekim pokušajima vladavine nisu od jučer. Oni su naša već tradicionalna postojanost, a što je najžalosnije, s vjerom da su svi svemogući', izjavio je Kerekeš svojedobno medijima.

U predstavi 'Skupština' Kerekeš glumi Roma koji se u obnašanju svoje funkcije člana Seoskog odbora i ne snalazi najbolje. Kerekešova interpretacija lika kojom je pokazao da savršeno dobro poznaje pozadinu grupe s kojom se poistovjećuje kod publike je izazivala salve smijeha.

'Pozadina ove priče i jest jedno dugogodišnje druženje s Romima. Igrom slučaja, sve je počelo preko moje monodrame 'Dimnjačar' i sve to skupa datira još od 1992. godine. Tada su Romi sa mnom i nastupali. Na primjer, nastupio je i romski sastav Črne strijele i Zlatna korita te su zajedno sa mnom i prošli neke dijelove Hrvatske, pa i festivalske izvedbe. Tu su Glumci u Zagvozdu i Festival pučkoga kazališta u Čavlima. Tako da sam se s Romima zaista puno družio i mislim da mogu reći da poznajem njihov mentalitet.'

U prvom varaždinskom igranom filmu 'Da bi riječ rekel', snimljenom 1994. godine, Romi su također imali značajan udio. 'Dio filma sam baš i snimao u jednom romskom naselju kraj slovenske granice i tu se rodilo uzajamno poštovanje. Znate, Romi i jesu na neki način 'kompliciran narod', tako da im se čovjek treba dosta otvoriti ne bi li zavrijedio njihovu naklonost i suradnju', kaže redatelj.

Iako ga šira javnost najviše pamte po zapaženoj ulozi iz filma Vinka Brešana 'Kako je počeo rat na mome otoku' u kojemu je glumio majora JNA Aleksu Milosavljevića iz 1996, kada je već imao 14 godina glumačkoga staža, Kerekeš se danas najradije sjeća 'Bogorodice'.

Priznaje da je film Vinka Brešana uzdrmao filmske prostore svoga vremena i novorođenu kinematografiju te da je film polučio iznimno velik uspjeh i da 'nema filma koji je to ponovio'. Ipak, 'Bogorodica' mu je, reći će, daleko draža jer je za nju vezan daleko intimnije. 'Znate kad je čovjek prepun tuge a sa smiješkom na licu – eto, to je atmosfera unutar ta tri mjeseca dok je film nastajao. Tu su se upoznali nekakvi ljudi, dogodile se neke životne situacije, kad vam se direktno otvori ta slavonska duša, tada naprosto shvatite da je riječ o neizmjernom bogatstvu – mislim pritom na ono kad čovjek obogaćuje čovjeka.'

Da bi surađivao s glumcem u njemu najprije mora vidjeti čovjeka, a tek potom glumca, zaključio je Kerekeš.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još