Godina 2016. u hrvatskoj kulturi ostat će upamćena po tome da je ministar kulture Zlatko Hasanbegović svoj mandat započeo u siječnju najavom stvaranja nove nacionalne paradigme, a u malo više od pola godine stigao je porušiti niz smetala najavljenoj kulturnoj politici i protiv sebe okrenuti gotovo cijelu kulturnu zajednicu. Kad se podvuče crta pod učinjenim, propuštenim, precijenjenim ili zanemarenim - najpoštenije je kulturnu scenu razdijeliti na dvije skupine: na njega koji je rušio i umjetnike koji su stvarali
U rezimeima godine uobičajeno se ističu uspjesi i zbrajaju štete, no 2016. u hrvatskoj kulturi uobičajenim se može nazvati tek to što proračunska izdvajanja još uvijek ne prelaze jedan posto ukupnog državnog budžeta. Sve ostalo zasjenio je svojim djelovanjem ministar kulture Zlatko Hasanbegović
Za sobom nije ostavio nijedan konstruktivan prijedlog, zakon, strategiju, pa ni onu šireg djelovanja institucije kojom je rukovodio što je trebao biti osnovni preduvjet funkcioniranja sustava o kojem ovisi rad većine domaćih kreativaca i tek će sljedeća godina pokazati krajnje učinke niza razrješenja i ukidanja koja je potpisao, od kojih je gašenje neprofitnih medija i hajka na filmsku zajednicu, potom i na nepoćudne pisce, izazvalo najžešće reakcije.
O njegovu radu detaljnije možete čitati u analizi tportala:Što je predšasnik Hasanbegović ostavio u amanet Nini Obuljen Koržinek
Nije bio ni te sreće da od predšasnika, kako je nazvao svoje prethodnike, naslijedi barem ceremonijalne škare za rezanje vrpci.
Njegova realizacija na mjestu ministra kulture teško je opisiva i kroz neke sasvim obične, ceremonijalne parametre jer je ignorirao svoj core business: s jedne strane kao šef Ministarstva rastrojio je sustav, a glavne pomagače imao je u protuzakonito zaposlenima na ugovor o djelu. S druge strane, kao osoba koja bi barem s pola oka trebala pokazati volju za neku kazališnu predstavu, film ili roman, Hasanbegović je svoj mandat ilustrirao dvjema upečatljivim slikama - od brojnih filmskih premijera odabrao je biti na projekciji kontroverznog filmaJakova Sedlara 'Jasenovac - istina', a svoj stolac ostavio je praznim na kulturnom događaju godine kada je Rijeka proglašena Europskom prijestolnicom kulture
No unatoč tome, druga slika hrvatske kulture obilježena je s nekoliko zaista društveno bitnih, iznimno vrijednih, a onda i vrhunskih umjetničkih ostvarenja.
Donosimo naš izbor najznačajnijih događanja i fenomena u hrvatskoj kulturi 2016.
Kulturnjaci 2016. kao pojam
Kao direktna posljedica Hasanbegovićeva rada ad hoc je oformljena inicijativa Kulturnjaci 2016. Artikuliranim stavovima i pravovremenim reakcijama i performansima nametnuli su se kao relevantna opozicija jednoumlju Ministarstva kulture, a svoje djelovanje nisu prekinuli ni dolaskom nove ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek kojoj su već uputili kritike zbog izmjena u oporezivanju autorskih honorara. Dovoljno je reći da je pojam 'kulturnjaci' danas gotovo nemoguće koristiti u bilo kojem drugom kontekstu osim kada se govori o ljudima okupljenim kontra nekonstruktivne kulturne politike.
Kulturnjaci 2016. zakrili su crnim plaštom 'Prizemljeno Sunce' Ivana Kožarića na 10. travnja 2016., obljetnicu proglašenja NDH
Europska prijestolnica kulture Rijeka 2020
U konkurenciji četiri hrvatska grada, pobijedivši Dubrovnik, Osijek i Pulu, Rijeka je osvojila titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine, a odluka stručnog povjerenstva da Rijeci dodijeli tu prestižnu titulu ne temelji se na naslijeđu i povijesti, već na planovima za život grada, na tome kako će umjetnost i kultura služiti kako Rijeci tako i Hrvatskoj i Europi. O tome što je okosnica riječkog kulturnog predstavljanja za 2020., čitajte na ovom linku
Design District Zagreb 2016. u službi grada i ljudi
Nastao u organizaciji Croatian Design Superstorea, Dizajn centra Zagreb i Superstudija, Festival Design District Zagreb održavao se na stotinjak mikrolokacija u čitavom kvartu oko Martićeve ulice. U samo četiri dana angažiralo se oko stotinu dizajnera, arhitekata i aktivista koji su u festivalu pronašli platformu za provedbu svojih projekata – od onih koji promoviraju domaću dizajnersku i arhitektonsku baštinu do projekata usmjerenih ka dizajnerskom eksperimentu ili stvaranju novih urbanih sadržaja. Po širu zajednicu, najvažniji učinak Design Districta izniman je interes javnosti, posjetitelja kojih je bilo oko 25 tisuća, a organizatori su ubrzo dobili najviše priznanje struke
Roman godine: 'Doba mjedi' Slobodana Šnajdera
Roman 'Doba mjedi' Slobodana Šnajdera u 2016. dobio je niz relevantnih književnih nagrada: u Hrvatskoj tportalovu nagradu za roman godine, a od regionalnih osvojio je u Rovinju nagradu 'Mirko Kovač', nagradu 'Meša Selimović' u Tuzli, 'Radomir Konstantinović' u Subotici i 'Kočićevo pero' iz Banje Luke koje mu je dodijeljeno na Interliberu. Šnajder je kvalitetom svojeg djela ujedinio književnu kritiku i publiku, a izdvajamo što je o njemu napisao stručni žiri tportalove književne nagrade: 'Doba mjedi' je djelo koje će, bez sumnje, obilježiti dulji period i hrvatske i regionalne književnosti, a uz nešto sreće s vremenom se upisati na listu velikih europskih romana.' Zaključuju kako on 'ukazuje na složenost ovdašnje povijesti i različitost naših identiteta te na pogubnost politika nacionalne isključivosti koje su nastojale i još nastoje prebrisati sve takve složenosti i različitosti. Konačno, roman svjedoči o moći fikcije da uzvrati udarac, odnosno o moći književnog jezika koji – za razliku od jezika historiografije i politike – uspijeva iskazati svu punoću nekog vremena i prostora i pokazati pojedincu da ima pravo na vlastiti izbor'.
Afirmacija Hane Jušić kao novog glasa hrvatskog filma
Mlada redateljica Hana Jušić zbog svojih je ranijih kratkih filmova 'Terarij', 'Zimica', 'Pametnice', 'Da je kuća dobra, i vuk bi je imao', 'Mušice, krpelji, pčele...' stekla glas redateljske nade koju se čekalo na prvom dugometražnom filmu. Premijeru danas već naveliko hvaljenog filma 'Ne gledaj mi u pijat' imala je u Veneciji gdje je osvojila nagradu udruženja filmskih kritičara FEDORA, a potom je uslijedio još niz priznanja za režiju i glumačka ostvarenja u filmu. Hana Jušić svojim filmom 'Ne gledaj mi u pijat' otvorila je put novim temama i novim estetikama mlađe generacije koje je trenutačno baš ona prvo ime.
Dva ultimativna kazališna hita: 'Tri zime' i 'Hinkemann'
Dvije kazališne predstave u 2016. vladale su pozornicama matičnih kuća, a pokazale su da će publika znati cijeniti kvalitetne i intrigantne predstave pa se tako za svaku od izvedbi tražila karta više. U Zagrebačkom kazalištu mladih bio je to 'Hinkemann' rađen prema drami Ernsta Tollera u režiji Igora Vuka Torbice, a u zagrebačkom HNK 'Tri zime' koje je prema tekstu Tene Štivičić režirao Ivica Buljan
Alma Prica i Nina Violić u 'Tri zime'
Osam filmova za Oscar
Koliko god je hrvatska filmska zajednica u 2016. napadana, na napade je uzvratila rekordnim rezultatom na inozemnoj razini. Imala je čak osam kandidata za 89. nagradu Oscar Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku. Hrvatsku je predstavljao dugometražni igrani film 'S one strane' Zrinka Ogreste koji je prikazan i na Berlinaleu, te niz manjinskih hrvatskih koprodukcija: dugometražni igrani filmovi 'Oslobođenje Skoplja' u režiji Rade i Danila Šerbedžije kao makedonski kandidat (hrvatski koproducent je Igor A. Nola iz MP filmske produkcije), 'Kuća drugih' redateljice Rusudan Glurjidze (hrvatski koproducent je Dario Domitrović iz Embrio Productiona) kao gruzijski kandidat, 'Sieranevada' redatelja Cristija Puiua (hrvatski koproducent je Zdenka Gold iz Spiritus movensa) kao rumunjski kandidat, 'Vrapci' u režiji Rúnara Rúnarssona (hrvatski koproducent je Igor A. Nola iz MP filmske produkcije) kao islandski kandidat i 'Dnevnik mašinovođe' redatelja Miloša Radovića (hrvatski koproducent je Ivan Maloča iz Interfilma) kao srpski kandidat; te dokumentarno-igrani film 'Houston, imamo problem!' u režiji Žige Virca (hrvatski koproducent je Siniša Juričić iz Nukleus Filma) kao slovenski kandidat. Uvjete za natjecanje u kategoriji najboljeg kratkometražnog filma zadovoljio je film 'Zvjerka' redateljice i scenaristice Daine O. Pusić. U finale studentskog Oscara ušao je i kratkometražni igrani film 'Cvijeće' Judite Gamulin. Film je nastao u produkciji Akademije dramske umjetnosti te je bio jedan od sedam finalista za nagradu u kategoriji najboljeg stranog filma.
Gazda - dokumentarac koji je osvojio publiku
Među tri najgledanija hrvatska filma u 2016., uz igrane filmove 'ZG80' Igora Šeregija i 'Ustav Republike Hrvatske' Rajka Grlića smjestio se dugometražni dokumentarni film 'Gazda' Darija Juričana koji još uvije igra u kinima širom Hrvatske, a dosad ga je pogledalo više od 12 tisuća ljudi što je zavidna brojka kad govorimo o dokumentarcu. Uz kontroverznu temu uspjeha u Hrvatskoj, koju je obradio na primjeru tvrtke Agrokor, Juričan se sa svojom ekipom nadljudski potrudio snimljeni film pošteno izreklamirati i ne ostaviti slučaju njegovu distribuciju i gledanost.
