'To nije priča o Ivici Todoriću već o mehanizmu kako se postaje gazda u Hrvatskoj', nekoliko je puta ponovio u razgovoru za tportal Dario Juričan, redatelj dokumentarca koji je i prije prvog službenog prikazivanja već digao dosta medijske prašine
Film će testnu projekciju imati u petak, 29. srpnja na Motovun Film Festivalu, a premijera je planirana za listopad. Naziv je dokumentaraca 'Gazda: tranzicija/privatizacija/korporacije'.
'Nije nas zanimao osobni život Ivice Todorića već on kao političko biće. U filmu nije čak naveden datum i mjesto njegova rođenja. Zato nismo htjeli da se film zove samo 'Gazda', rekao je za tportal Juričan.
Juričan: Banke i Agrokor su tabu teme
Na ideju je došao 2013. dok je razmišljao kako spojiti novinarstvo i film. Nakon razgovora s nekoliko novinskih urednika iskristalizirale su se dvije teme koje su, ističe Juričan, u Hrvatskoj tabu.
'Jedna su banke, a druga je Agrokor. Banke su mi se činile kriptične i nezanimljive, tako da sam se okrenuo Agrokoru i Ivici Todoriću. Shvatio sam da ima jako malo novinskih tekstova o toj temi. Našao sam priču novinara Saše Paparelle s naslovom 'Državni prijatelj broj jedan' i taj mi je tekst bio polazišna točka', rekao je Juričan.
Dokumentarac je snimao pune tri godine. Manjim dijelom financirao ga je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) koji mu je preko natječaja dodijelio 320.000 kuna.
'Prosječan budžet hrvatskog filma, čak i ako je riječ o debitantu je od 2,5 do tri milijuna kuna. Ja sam dobio deset puta manje novaca za jednaku produkciju. Nematerijalna vrijednost filma, mislim tu na naš uloženi trud i rad, sigurno je milijun kuna', procijenio je Juričan.
Sve počinje s Antom Todorićem
Dokumentarac počinje pričom o ocu Ivice Todorića, Anti koji je od sredine 60-ih do početka 70-ih godina bio jedan od moćnijih ljudi u socijalističkoj Hrvatskoj. S izbijanjem Hrvatskog proljeća počinju problemi za Antu Todorića. Osuđen je za suradnju i financiranje hrvatskih nacionalista. Ta je presuda ukinuta, ali ga je tadašnja komunistička vlast zatvorila na četiri godine zbog gospodarskog kriminala.
'Sve je krenulo s ocem. On je do 1972. bio direktor Agrokombinata Zagreb u kojem je radilo 5.500 ljudi. Imali su sve od hotela do ribogojilišta. Tu je početak svega, tu je ta iskra. Otac je bio snalažljiv i Ivica je imao od koga učiti. Kad je Ante završio u zatvoru, Ivica je imao 22 godine i studirao je ekonomiju. Otac mu nije mogao doći ni na vjenčanje. Mislim da je to bila obiteljska tragedija i iskustvo koje je Ivicu dosta oblikovalo', mišljenja je Juričan.
Film se nakon uvodne priče o obitelji Todorić nastavlja s privatizacijom Unikonzuma 1994. (op.a.današnji Konzuma), kupnjom zemljišta u Svetoj Jani i proizvodnjom vode Jana, gradnjom Kulmerovih dvora i Todorićevom ulogom u domaćoj poljoprivredi.
U dokumentarcu se pojavljuju mnogi relevantni sugovornici poput bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, bivšeg predsjednika Sabora Vladimira Šeksa i Zdravka Tomca.
Priča o 200 obitelji ne drži vodu
S Mesićem je Juričan između ostalog razgovarao i o famoznih 200 obitelji koje su navodno po ideji prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana trebale vladati zemljom.
'Imao sam informaciju kako to Tuđman nikad nije rekao. Potvrdio je to i Mesić koji je objasnio kako se jednom pričalo o Francuskoj i tu se spominje 200 obitelji što se kasnije prenijelo na Hrvatsku', rekao je Juričan.
Ističe kako njegov film Ivicu Todorića niti u jednom dijelu ne osuđuje, bilo pozitivno ili negativno,već samo prikazuje činjenice i brojeve.
'Intimno najveći mi je bio šok kad sam vidio da je prosjek plaće u Unikonzumu 1984. bio oko 30 posto manji od prosjeka Zagreba, a 2014. plaća u Konzumu oko 40 posto manja od prosjeka grada. Ta je brojka čvrsta i o njoj nema rasprave. To pokazuje da nismo sve te godine ništa napredovali i da su plaće u Konzumu uvijek bile male', naglasio je Juričan čiji je pokojni otac Ljudevit 40 godina radio u trgovačkom lancu koji je sada u Todorićevu vlasništvu.
Juričan je pokušavao nagovoriti Ivicu Todorića da sudjeluje u dokumentarcu, ali nije stigao dalje od Agrokorove PR službe.
'Ljubazno su nas odbili dva puta, ali znam da je Todorić bio upoznat da snimamo film. Volio bih s njima razgovarati. Imam za njega stotinu pitanja. Ali prvo bih ga pitao kada je točno otvorio obrt jer ni nakon tri godine istraživanja to nisam uspio saznati. Drugo pitanje bilo bi vezano za razdoblje od 1989. do 1991. kada se mijenjao sistem i zakoni. Volio bih da mi priča o tom dobu i što je tada točno radio', istaknuo je Juričan te je dodao kako će Ivica Todorić biti prva osoba kojoj će uputiti poziv na premijeru svog dokumentarca planiranu za listopad.
