DOBITNICI I GUBITNICI

Proračun nabujao za još 2 milijarde kuna, ali državni službenici izvisili

08.12.2016 u 14:30

Bionic
Reading

Vlada je skrojila državni proračun za 2017. godinu, kojim se predviđaju prihodi od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Povećanjem rashoda za čak 5,48 posto (6,7 milijardi kuna) zadovoljeni su apetiti brojnih proračunskih korisnika, a kratkih rukava ostali su zaposleni u državnim i javnima službama jer ne mogu računati na očekivanu povišicu

U odnosu na smjernice za izradu proračuna, predstavljene krajem studenoga, u nacrtu prijedloga proračuna rashodi su nabujali za dvije milijarde kuna, ali isto toliko su povećani proračunski prihodi. Prema riječima ministra Zdravka Marića, razlika se prvenstveno odnosi na rast namjenskih prihoda i rashoda od pomoći EU-a, odnosno korištenja europskih fondova.

Konačnom proračunskom križaljkom većina ministarstva dobila je više nego ove godine, a osigurana su i sredstva za kompenzaciju jedinicama lokalne uprave i samouprave zbog gubitka prihoda od poreza na dohodak u iznosu od 1,325 milijardi kuna.

Kao što je već nagoviješteno u proračunskim smjernicama, najveći proračunski dobitnici su obrana, branitelji i kultura.

Uvjetno, najveći gubitnici su zaposleni u državnim i javnim službama jer Vlada nije predvidjela sredstva za očekivani rast njihovih plaća. U nacrtu proračuna za zaposlene je ipak predviđeno povećanje od 700 milijuna kuna, pri čemu se 276,5 milijuna kuna odnosi na sredstva iz Unijinih fondova namijenjena za zaposlene koji sudjeluju u sustavu upravljanja i kontrole korištenja tih fondova.

Prihvaćanje sindikalnih zahtjeva za povećanjem osnovice od šest posto proračun bi opteretilo za dodatnih 1,8 milijardi kuna.


Automatizmom pak rastu troškovi mirovina za oko 600 milijuna kuna (na 37,4 milijuna kuna), i to zbog indeksacija mirovina i prirodnog priljeva u mirovinski sustav.

Za 6,3 posto ili 387,1 milijun kuna rastu troškovi različitih subvencija, ali u Ministarstvu financija naglašavaju da se povećava udio subvencija koje se financiraju iz Unijinih fondova (poljoprivreda) dok se subvencije koje se financiraju direktno iz proračuna smanjuju za 214,4 milijuna kuna.

Smanjuju se izdvajanja za doplatak za djecu za 40,5 milijuna kuna zbog smanjenja prosječnog broja korisnika. Istovremeno, povećavaju se porodiljne naknade za 157 milijuna kuna.

U konačnom prijedlogu proračuna povećana su sredstva svim ministarstvima osim Ministarstva poljoprivrede.

U postotku su najviše porasli rashodi Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Ministar Slaven Dobrović raspolagat će s 2,61 milijardom kuna, što je 71 posto ili 1,09 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji rebalansirani proračun.

To povećanje posljedica je troškova sudskih presuda tog ministarstva, ali i izdvajanja energetike iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Nakon šest godina kontinuiranog smanjenja proračun za obranu sljedeće godine penje se na 4,385 milijardi kuna, što je 363 milijuna kuna ili devet posto više nego je predviđeno rebalansom proračuna za ovu godinu.

Unatoč izdvajanju energetike iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, porastao je proračun resora kojim upravlja potpredsjednica Vlade Martina Dalić i to za 5,8 posto, na 2,208 milijardi kuna, zahvaljujući pripajanju ministarstva poduzetništva i znatno većem iznosu koji se planira povući iz fondova EU-a.

Osjetno veći iznos novca predviđen je za Ministarstvo hrvatskih branitelja, čiji proračun raste za 24 posto, na 1,138 milijardi kuna, zahvaljujući provedbi novog Zakona o pravima branitelja.


Na značajnu povišicu može računati Ministarstvo kulture, čiji se proračun penje za 20,6 posto, na 1,132 milijarde kuna.

Za Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku predviđeno je 326 milijuna kuna ili 5,6 posto više sredstava zbog novih mjera demografske politike. Ministarstvu zdravstva proračun raste za 6,7 posto, na 9,78 milijardi kuna.

Iduće godine bit će za 11 posto uvećan proračun Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te će iznositi 972,48 milijuna kuna, u što će biti uključeno podmirenje troškova sudskog spora iz nadležnosti Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a te sredstava za obnovu vukovarskog vodotornja.

Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture predviđen je rast proračuna u 2017. za 18 posto, na 6,98 milijardi kuna, a Ministarstvu turizma za 6,6 posto ili 11 milijuna kuna, na 183 milijuna kuna, u što su uključeni troškovi provedbe projekta CRO kartice.

Novo Ministarstvo upravljanja državnom imovinom imat će na raspolaganju 43,8 milijuna kuna.

U preraspodjeli proračunskog kolača manje nego lani dobit će jedino Ministarstvo poljoprivrede, s proračunom kraćim za 24 milijuna.