Novac ČEKAJU BOLJE SUTRA

Građani oročili 28 milijardi kuna više nego 2008.

Od početka krize do kraja srpnja Hrvatska je uštedjela novih 35,35 milijardi kuna pa, prema podacima Hrvatske narodne banke, danas na knjižicama, računima i oročenim depozitima leži 283,16 milijarde kuna građana, tvrtki, države te banaka

Građani najviše štede i oni su skupili zapravo najveći iznos, a paralelno otplaćuju kredite. Nepovjerenje prema ekonomiji i boljem sutra može se pročitati iz 'buksanja novca' na oročene depozite. Građani na oročenim depozitima imaju 130 milijardi kuna, što je 28,25 milijardi kuna više nego na kraju 2008. pa je jasno da su građani ti kojima treba zahvaliti za rast štednje i stabilnost banaka. Od početka godine građani su povećali štednju za gotovo tri milijarde kuna.

Oporavljaju se lagano i depoziti na žiro i tekućim računima građana, koji su na početku godine bili lagano pali, ali se u sedam mjeseci akumuliralo novih pola milijarde kuna pa ukupno građani imaju 15 milijardi kuna slobodnog novca.

Kad se zbroje oročeni depoziti, štedni depoziti i slobodni novac građani imaju ukupno 163,5 milijarde kuna, što je 3,6 milijarde više nego na početku godine, a čak 27,5 milijardi kuna više nego početkom krize.

Istovremeno se građani nastavljaju razduživati. Imaju ukupno oko 120 milijardi kuna kredita. Od početka godine otplatili su 1,12 milijardu kuna, a od 2008. duplo više novca, pri čemu padaju krediti za automobile i kreditne kartice pa čak i odobreni minusi na računima, a rastu samo stambeni krediti.

207969,207635,203384,199419Tvrtke su u teškom položaju, prezadužene, a štednja im se topi. Godine krize bile su vrijeme velikih zaduživanja, pa su kredit skočili sa 85,5 milijardi kuna na 99,5 milijardi na kraju 2011., ali se od početka godine i tvrtke razdužuju i otplatile su 2,5 milijarde kuna do srpnja.

Što se tiče štednje ona se uslijed krize topi. Dok građani spremaju novac u banku, tvrtke ga iz banaka vade. U sedam mjeseci sa žiro i tekućih računa privatnih tvrtki istopilo se 1,9 milijardi kuna, a lagano je opala i štednja na štednim depozitima. Da je stanje teško najbolje pokazuje brzi pad vrijednosti oročenih depozita s kojih se od 2008. do danas povuklo osam milijardi kuna.
Tako danas tvrtke na svim oblicima štednje i u slobodnom novcu imaju 38,13 milijardi kuna, odnosno skoro devet milijardi kuna manje nego na kraju 2008. godine.

Krediti države skočili su na 25 milijardi kuna krajem srpnja, a iako znamo da država uvijek ima novca na štednji se nije iskazala. Naime, ima svega pola milijarde kuna na tekućim i žiro računima, 639 milijuna kuna na štednim depozitima i svega 1,55 milijardu kuna na oročenom depozitu.

Strah građana prema potrošnji i kreditima nastavlja se već treću godinu zaredom i utječe na pad kredita iz mjeseca u mjesec te stabilan rast štednje. S druge strane država se uporno zadužuje, kao još jedini segment društva koji ne poznaje strah od zaduženja. Ukupnu vrijednost kredita tako je od kraja 2008. država povećala s 12,5 na 25 milijardi kuna. Uglavnom su država i privatne tvrtke generirale rast ukupne vrijednosti kredita u Hrvatskoj koji je do kraja srpnja narastao na 280,5 milijardi kuna.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još